Vjetroelektrana Mesihovina počinje s radom 2018. godine

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Vjetroelektrana Mesihovina, prva takve vrste u BiH, čiju su izgradnju pomogli njemačka Vlada i KFW, počet će s radom početkom 2018. godine'', najavila je veleposlanica Njemačke u BiH Christiane Hohmann prilikom otvaranja Trećeg energetskog summita u Neumu.

Dodala je i kako su njemačka Vlada i KFW financijskom podrškom omogućili sufinanciranje još dvije vjetroelektrane poput ove u Mesihovini.

''Energetska efikasnost i povećanje korištenja obnovljivih izvora energije osnov su svih zemalja Europske unije.

Njemačka će kroz tehničku podršku pomoći BiH kako bi kreirali okvir za razvoj BiH. Izazovi su pred vama, jer za razvoj dugoročne perspektive za energetski sektor važna je strategija, posebno ona koja se bazira na obnovljive izvore energije, i nadam se da će ona biti usvojena uskoro. Transparentan režim za ulaganje u energetiku i energetski sektor su izazovi s kojima se vaša Vlada već susreće, i ova pitanja podupire njemačka Vlada'', dodala je Hohmann.

Premijer Federacije BiH Fadil Novalić istaknuo je kako ''energetika kod nas ima posebno mjesto''.

Radi se o sektoru gospodarstva koji je izuzetno jak i u stalnom je porastu. To je potencijal koji godinama nije bio dovoljno iskorišten. Upravo u njemu vidim jedan od temelja razvoja naše zemlje. Energetika nam donosi nove velike investicije, nova radna mjesta i druge dodatne investicije'', rekao je Novalić.

Dodao je da Vlada FBiH predano radi na tome da iskoristi taj naš potencijal.

''O energetici se previše priča, a malo se radi. Vlada FBiH od početka mandata ima namjeru uložiti u rudnike 331 milijun maraka jer energetika federacije je 80 posto ugalj, a imamo problem restrukturiranih rudnika uglja. U tom smislu odlučni smo nastaviti najprije restruktuirati rudnike uglja, a tek onda pristupiti intenzivnijoj gradnji energetskih potencijala'', kazao je.

Novalić je dodao i kako projekti gradnje dvije termoelektrane Banovići i Blok 7 kasne, ali da očekuje da će radovi započeti do kraja 2017. godine.

''Završavamo pripreme za gradnju dvije najveće termoelektrane - Banovići i Blok 7. Banovići su sasvim nov projekt koji nosi nova radna mjesta. U zadnjoj smo fazi tehničkih usavršavanja u ministarstvu financija, odnosno potpisivanja ugovora između kineskih partnera i naših kompanija. Jednako tako radimo i na hidrocentralama. Hidrocentrala u Zenici govori da smo otvorili i druge projekte“, naveo je Novalić te podvukao kako je samo zbog energetskog projekta bio u Goraždu i dodao: ''Ljude sam pokušao uvjeriti da je bolje da gradimo hidrocentralu u Ustikolini i da uzmu koncesiju odatle nego da očekuju transfer od Vlade FBiH koji je upitan. Znamo da je ta župania neodrživa, a uz pomoć jednog ovakvog projekta bi bila održiva''.

Osvrnuo se na bitne zakonske nedostatke koje su do sad blokirale i velike i male energetske projekte.

''Prije svega mislim na zakon o koncesijama BiH ima 13 zakona o koncesijama, koji su, osim zakona o koncesijama RS, prilično nedorečeni i koji ostavljaju malo prostora za investicije. Sustav dodjele koncesija je kompliciran, a kontrola je nedovoljna i nema mogućnosti sankcioniranja kršenja zakona o koncesiji. Već nekoliko mjeseci radimo na tom rješenju i ono bi uskoro trebalo na proceduru. Već u petak je u Vladi Federacije. Mislimo da će to povećati iskorištenja mogućnosti. Bitna nam je i međuentitetska saradnja u smislu usklađivanja zakona i propisa. Zakoni iz oblasti energetike su ključni za unapređenje jedinstvenog ekonomskog prostora i za nesmetan put ka EU. Kad je energetika u pitanju, tu ne postoje entiteti'', zaključio je federalni premijer Fadil Novalić.

''Svjesna sam da će se neke elektrane u BiH u nadolazećem razdoblju zatvoriti, pa je stoga potrebno restrukturiranje i rekapitalizacija proizvodnih kapaciteta, kako bi BiH održala svoju poziciju na energetskom tržištu Europe'', rekla je veleposlanica SAD-a u BiH Maureeen Cormack, te dodala kako je BiH, pored Bugarske, najveći izvoznik električne energije u Europi, što je njena najveća prednost. 

Poručila je i kako sistematski pristup razvoju energetske efikasnosti mora biti imperativ te da država mora početi više koristiti svoje energetske potencijale.

''Uz reformu energetskog sektora, liberalizacija, komercijalizacija i investcije u energetskom sektoru jamčit će sigurnost energetike u BiH. BiH mora postati glavni izvoznik električne električne, a SAD će ostati tu sa podrškom u tehničkom smislu'', kazala je Cormack.

Treći energetski summit održava se kao nastavak dijaloga ključnih aktera u energetskom sektoru u Bosni i Hercegovini s ciljem unapređenja regulatornog okvira, otklanjanja prepreka za investiranje i stvaranja povoljnijeg tržišno orijentiranog ambijenta. Radi se o projektu Američke agencije za međunarodni razvoj - Investiranje u sektor energije (USAID EIA) i Njemačkog društva za međunarodnu suradnju (GIZ), organiziranog kroz projekte ''Poticanje obnovljivih izvora energije u BiH“ i ''Poticanje energetske efikasnosti u BiH''.

Neke od tema koje će se razmatraju na Summitu su budućnost tržišta električne energije, strateško planiranje u sektoru malih hidroelektrana, potencijal tržišta energetske efikasnosti, zajednički program za bioenergiju i reforma šema poticaja za obnovljive izvore energije.

Treći po redu Energetski summit, organiziran pod pokroviteljstvom Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH (MVTiEO), Državne regulatorne komisije za električnu energiju (DERK), Regulatorne komisije za energiju u Federaciji BiH (FERK) i Regulatorne komisije za energetiku Republike Srpske (RERS), trajat će do 6.travnja.