Vlada će ukinuti plaćanje vodne naknade u HNŽ?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Federalna Vlada preispitat će obvezu plaćanja županijske naknade "od posebnog značaja za Hercegovačko-neretvansku županiju" utvrđene donošenjem Zakona o vodama Hercegovačko-neretvanske županije iz 2013. godine, kako bi bila izbjegnuta situacija da se po jednom osnovu plaćaju dvije naknade, te obnoviti inicijativu za ocjenu ustavnosti člana 74. Zakona o vodama HNŽ na zahtjev premijera Federacije Bosne i Hercegovine.

Odlučeno je to na sjednici održanoj u petak na kojoj je predloženo preispitivanje odredbe Zakona o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda poduzeća ostvarenog korištenjem hidroakumulacijskih objekata, te analizu mogućnosti da se kroz dugogodišnje koncesijske ugovore riješe pitanja prava korištenja vodnih resursa na duži rok uz troškove koncesijskih naknada.

Trend donošenja novih naknada

Uz opredjeljenje da treba zaustaviti trend donošenja novih naknada i pristojbi i rasta stopa postojećih, posebno komunalnih naknada za dalekovode (koridore) i ostalu elektroenergetsku infrastrukturu, predloženo je sagledavanje mogućnosti da se na razini FBiH donesu novi propisi. Bljesak.info doznaje kako se korištenje vode kao prirodnog bogatstva u gospodarske svrhe, prema Zakonu o vodama Hercegovačko-neretvanske županije, koji je Skupština HNŽ usvojila u lipnju 2013. godine, za proizvodnju električne energije i druge pogonske namjene smatra korištenjem vode od posebnog značaja za HNŽ.

Upravo tim Zakonom iz 2013. godine utvrđuje se obveza plaćanja županijske naknade od posebnog značaja za HNŽ i to kroz dvije točke: a) za proizvodnju električne energije i druge pogonske namjene u visini od 0,005 KM/kWh proizvedene električne energije i b) za korištenje vodne za tehnološke potrebe u visini od 0,005 KM/m3 vode zahvaćene na vodozahvatu. Zakon dalje definira kako će se naknada uplaćivati mjesečno po osnovu proizvedene električne energije, odnosno po količini zahvaćene vode na vodozahvatu na depozitni račun Ministarstva financija HNŽ kao javni prihod. Obračunavanje i plaćanje naknade od posebnog značaja za proizvodnju električne energije i korištenje površinskih i podzemnih voda u tehnološke potrebe vrši se mjesečno, do 15. u mjesecu za prethodni mjesec, za proizvedenu električnu energiju odnosno zahvaćene količine vode.

Zakonom je i definirano da se prihodi naplaćeni po osnovu županijskih naknada koriste se za potrebe Proračuna HNŽ. Ako obveznik plaćanja naknade ne obračuna ili ne uplati naknadu definiranu Zakonom, inspektor koji je izvršio kontrolu uplate sredstava podnijeti će kod nadležnog Suda prijedlog za prinudno izvršenje ove novčane obveze, po konačnosti i izvršnosti rješenja o uplati sredstava koje je ispostavio obvezniku.

Spor između Vlade I Elektroprivrede

Stupanjem ovog Zakona na snagu odmah je nastao spor između Vlade Hercegovačko-neretvanske županije i Elektroprivrede HZHB i Elektroprivrede BiH. Iz Elektroprivrede HZHB, na čijem je čelu tada bio Nikola Krešić, smatrali su tada da nadležna tijela HNŽ nisu postupila prema važećim propisima kada su Zakonom o vodama propisali obvezu plaćanja naknade za korištenje voda koje koriste, a koje su u vlasništvu Federacije BiH. ''Obratili smo se nadležnim tijelima HNŽ i istaknuli nedvojbeni stav da nismo obveznici plaćanja naknade od posebne važnosti za županiju propisanu Zakonom o vodama HNŽ, jer Zakonom o vodama Federacije nije dana nadležnost županijama za određivanje vodnih naknada od posebnih važnosti za županiju.

Naglašavamo kako JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar, prema postojećim propisima Federalnoga zakona o vodama i Federalnoga zakona o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda poduzeća ostvarenog korištenjem hidroakumulacijskih objekata (Službene novine Federacije BiH, br. 44/02. i 57/09.), već izdvaja znatna sredstva, pa bi bilo neutemeljeno i nezakonito plaćati dvije naknade po istoj osnovi. Na kraju, usporedbe radi, kada su u pitanju vodne naknade koje ovo poduzeće uredno plaća prema važećim zakonskim propisima, samo za polugodišnje razdoblje 2013. god. uplaćeno je za opću vodnu naknadu 94.700,00 KM (proračuni županija), za doprinos za vodu – vodoprivredna naknada 1.690.500,00 KM (proračuni županija) i na ime naknade za hidroakumulacije 16.904.668,71 KM (proračuni općina)'', istaknuto je tada iz Elektroprivrede HZHB. Isto je bilo i s Elektroprivredom BiH, pa su se dvije elektroprivrede od samog dana donošenja Zakona grčevito borile da izbjegnu plaćanje, zbog čega su putem resornog Federalnog ministarstva i Vlade FBiH pokrenule ocjenu ustavnosti zakona. Cijeli slučaj završio je na sudu.

Nakon što su općinski sudovi u Mostaru i Konjicu blokirali račune Elektroprivrede BiH i Elektroprivrede HZHB zbog neizvršenja financijskih obveza prema Vladi HNŽ-a na osnovu novog županijskog Zakona o vodama, iz ovih kompanija stigle su početkom studenog 2014. godine prve uplate u županijski proračun. ''EPHZHB je izvršila uplatu za 2013. i prvu polovicu 2014. godine. Što se tiče EPHZHB, u proračun HNŽ uplaćeno je oko 2,6 milijuna KM za 2013. godinu te oko tri milijuna za prvih šest mjeseci 2014. godine'', rekao je tada ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva HNŽ Donko Jović.

Po ovom Zakonu, obje elektroprivrede dužne su, ukoliko nemaju ugovor o koncesiji, u proračun HNŽ-a uplaćivati godišnje po oko sedam milijuna KM na ime vodnih naknada za korištenje županijskih hidropotencijala na za proizvodnju električne energije. Kako se tada najavljivalo iz Vlade i Skupštine HNŽ, novi zakon trebao je uveliko popraviti prihodovnu stranu proračuna HNŽ-a, a Jović je istaknuo kako su samo prve uplate omogućile Vladi HNŽ da isplati sve obveze prema dobavljačima za prvih osam mjeseci 2014. godine.