Vlada uvodi nove poreze na dohodak

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Vlada FBiH utvrdila je i u parlamentarnu proceduru uputila Nacrt zakona o porezu na dohodak, jer je ocijenjeno da postojeći sistem poreza na dohodak u FBiH ne osigurava zadovoljavajuću razinu pravičnosti u oporezivanju, objavila je Vlada Federacije priopćivši kako je zbog toga potrebna njegova reforma koja je usko vezana za smanjenje opterećenja rada koje je u fokusu Reformske agende, Ekonomske politike Vlade FBiH za razdoblje 2016.-2018. godine i Pisma namjere MMF-u.

''Cilj novog zakona je osiguranje srednjoročne fiskalne održivosti kroz znatno smanjenje opterećenja na rad. Pitanja koja se rješavaju u samom Zakonu jesu određivanje svih izvora prihoda i rashoda u svrhu utvrđivanja oporezivog dohotka, uređivanje osoba koje su obvezne plaćati porez na dohodak, kao i sama metodologija obračuna, prijave i plaćanja poreza na dohodak'', navela je Vlada Federacije tijekom sjednice u Mostaru.

Kako je riječ o zakonu koji oporezuje dohodak fizičkih osoba ostvaren iz različitih izvora, primjena dosadašnjeg Zakona pokazala je da su njegovi osnovni principi dobro postavljeni. Međutim, uočene su slabosti u uskoj poreznoj osnovici dohotka, visokim izuzetim neoporezivim prihodima, nedorečenosti pravne norme, nedostatku kaznenih odredbi i drugom.

Novi zakon je zadržao koncept postojećeg, s tim da je sada fokus na otklanjanju nedorečenosti, proširenju porezne osnovice dohotka većim obuhvatom izuzetih prihoda, smanjenju nameta poreza na niska primanja ili njihovo ukidanje, uvođenju metodologije i mehanizama koji pružaju podršku borbi protiv porezne evazije i sive ekonomije.

Kroz ovaj zakon prožima se princip svjetskog dohotka i izvora prihoda, što podrazumijeva oporezivanje ukupnog ostvarenog dohotka rezidenata FBiH, a oporezivanje dohotka nerezidenata, ostvarenog na teritoriji FBiH. Međutim, putem instrumenta poreznog kredita izbjegnuto je dvostruko oporezivanje za dohodak rezidenata FBiH ostvaren na teritoriji Republike Srpske i Brčko Distrikta BiH. Instrument poreznog kredita primjenjuje se i za plaćeni porez na dohodak u inostanstvu u skladu sa ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja potpisanim ili ratifikovanim između Bosne i Hercegovine i druge države.

Proširenje osnovice dohotka od nesamostalnoga rada čini se na način da bude smanjen porezni teret na niska primanja, a na visoka povećan. Iz toga razloga je uvedeno progresivno oporezivanje kod ovoga dohotka i to kroz dvije stope: 10 posto na mjesečni dohodak do 1500 KM i 20 posto na razliku mjesečnog dohotka iznad 1500 KM, te osobni odbitak od 700 KM. U osnovicu dohotka uključene su naknade na ime toplog obroka, prijevoza i regresa, kao i djelimično oporezivanje ostalih naknada koje se isplaćuju u skladu sa Zakonom o radu i Općim kolektivnim ugovorom.

Progresivne stope poreza od 10 i 20 posto primjenjuju se i na dohodak od samostalnog rada, od ulaganja kapitala, imovine i imovinskih prava, te ostalog. Sužavanje izuzetih prihoda koji se ostvaruju iz budžeta svih nivoa vlasti ili vanbudžetskih fondova, kao i ograničavanja visine ovih izuzetih prihoda, predstavlja drugi vid proširena osnovice dohotka.

Kod oporezivanje samostalnih poduzetnika koji dohodak ostvaruju kroz osnovnu, dodatnu ili dopunsku djelatnost, vrši se usklađivanje porezno priznatih rashoda sa Zakonom o porezu na dobit. U ovu kategoriju dohotka uključeno je i oporezivanje dohotka ostvarenog samoupošljavanjem i takozvanim freelanceringom koji se, uslijed razvoja informacionih tehnologija, intenzivno razvija na teritoriji FBiH. Pored toga, omogućeno je olakšano oporezivanje samostalnih poduzetnika kroz paušalno oporezivanje. Naime, ako postoje otežane okolnosti praćenja prometa, kao što je taxi prijevoz ili prodaja na štandovima ili kioscima, gdje ne postoji obveza vođenja prometa putem fiskalnog uređaja prema Zakonu o fiskalnim sustavima, Zakon uvodi fiksni iznos poreza na dohodak na mjesečnoj razini kroz ispunjavanje određenih uvjeta. U ovom dijelu je uspostavljena uska veza i sa sustavom PDV-a.

Pored toga, uvodi se i oporezivanje dohotka od ulaganje kapitala, to jest dividende ili raspodjele dobiti, samo ukoliko se izvrši njena isplata vlasnicima kapitala - fizičkim osobama, dakle samo u momentu kad dividenda postaje dohodak. Ukoliko se dividenda ne isplaćuje onda se ni ne oporezuje. Isti je princip i kod oporezivanje kamate na oročenu štednju, a ne i na tekuće račune.
Oporezivanje dohotka od imovine je zadržano na razini postojećeg Zakona o porezu na dohodak jer propisi o ovom oporezivanju postoje na županijskoj razini. Novim zakonom se oporezuje samo dohodak ostvaren korištenjem ili upotrebom te imovine, kao što je iznajmljivanje.

Međutim, ovaj dohodak se proširuje oporezivanjem dohotka od imovinskog prava ostvarenog otuđenjem, odnosno prodajom, ustupanjem, zamjenom, naslijeđem ili drugim prijenosom uz ili bez naknade, autorskih i drugih srodnih prava, industrijskog vlasništva, patenata, licenci, franšiza, vrijednosnih papira i ostale imovine koja se sastoji samo od prava. Oporezivanje ovog dohotka je međunarodna praksa prihvaćena i ugrađena u ovaj zakon kroz jasno definiranje osnovice dohotka, kapitalnog dobitka i gubitka, te se osnovica formira kao ostvarena razlika.
Na kraju se u poreznu osnovicu uključuju i ostali dohoci koje rezident FBiH ostvari, kao što su prihodi sportaša i sportskih stručnjaka, od povremenih slobodnih zanimanja i ostali koji nisu jasno obuhvaćeni kroz ukupni svjetski dohodak.