Tema koja se zaobilazi: Vlast krije broj siromašnih u BiH

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Dok se u utorak širom svijeta obilježavao Dan socijalne pravde, kada su brojne zemlje istupile sa službenim podacima o tome koliko njihovih građana živi u siromaštvu i šta poduzimaju na stvaranju društva jednakih mogućnosti, dotle je u BiH broj siromašnih građana potpuna nepoznanica.

Štoviše, statistički sustav već godinama zaobilazi tu temu, a posljednji, i to potpuno naopaki podaci o tome su rađeni prije skoro desetljeće, piše Avaz.

Kriva slika

Preciznije, kako je to rekao akademik Žarko Papić, Agencija za statistiku BiH je mjerila siromaštvo 2015. godine, i to koristeći potpuno pogrešnu metodologiju, onu koja, naveo je, daje krivu sliku i koja zapravo krije siromaštvo. Radilo se, pojasnio je, o tzv. relativnom siromaštvu. Prema tim podacima, u BiH je relativno siromašno bilo 16,9 posto stanovništva.

''Prosjek Europske unije je tada bio 24 posto relativno siromašnog stanovništva i koliko je pogrešna ta metodologija, vidi se upravo iz uspoređivanja ova dva podatka, zato što ta metodologija mjeri razlike u prihodima, a ne siromaštvo'', kazao je akademik Papić.

Ocijenio je da su, bukvalno, politički razlozi ti zbog kojih se ne pojavljuju službeni podaci o siromaštvu, a kada bismo imali konsolidiran podatak o siromašnima, vidjeli bismo da je situacija puno gora nego što nam dužnosnici to govore.

''Moja organizacija je prije osam godina, u okviru velikog projekta Svjetske banke, dakle, prema relevantnim metodologijama, računala siromaštvo u BiH. Prema tim podacima, jer svježijih nemamo, izračunali smo da je u BiH 23 posto stanovništva siromašno. Dakle, više nego jedna petina. To su ljudi koji jedva mogu da se prehrane, a sve njihove druge potrebe su van kriterija'', podvukao je.

Socijalni mir

Pojasnio je da je BiH potpuni paradoks, jer socijalnu situaciju na neki način amortizira odlazak ljudi na rad u, naprimjer, Njemačku, gdje je čitava linija sive socijalne zaštite koja nema veze s državom i službenim politikama.

''A radi se o tome da, naprimjer, sin koji je otišao na rad u Njemačku šalje doznake svojim roditeljima koji od svoje mirovine ne bi mogli preživjeti. Doznake naše dijaspore u BDP-u u BiH su po veličini druge u Europi i to je ono što održava na čudan, indirektni način tzv. socijalni mir u BiH, gdje o tome niko ne vodi računa'', istaknuo je Papić.

Naveo je da su socijalne teme potpuno potisnute u stranu, s obzirom na apsolutnu dominaciju tzv. nacionalnih tenzija i proizvodnje prijetećih konflikata.

Socijalna karta

Svojevremeno su iz Helsinškog odbora za ljudska prava upozorili su da, prema međunarodnim standardima, gotovo polovica djece u BiH živi u siromaštvu, kao i 80 posto umirovljenika u zemlji.

Redžo Mehić, predsjednik UO Saveza umirovljenika FBiH, rekao je kako je rješenje da se odmah pristupi izradi socijalne karte građana da bi pomoć stigla u prave ruke.

''Ako bi neko zaista želio, a govorim o političkim strankama koje su na vlasti, pri čemu malo izuzimam trojku koja te znake pokazuje, osigurati jedinstvo stanovništvu BiH nezavisno od vjere i nacije, onda bi naglasak morao staviti na socijalne teme'', navodi Papić.