Voće i povrće u BiH se uvozi iz Perua, Kirgistana, Surinama i Sejšela

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Da je Bosna i Hercegovina država mimo svijeta, dokazuju i službeni podaci o uvozu robe. Jasno je da se nafta i automobili moraju uvoziti, ali je potpuno nejasno zašto se u inozemstvu kupuju cjepanice i prodaju na domaćem tržištu.

Za posljednje dvije i pol godine BiH je za uvozne cjepanice dala čak 1,3 milijuna maraka. I to nije sve – uvozi se čak i sijeno, a da apsurdima nema kraja potvrđuje podatak da je na uvoznu pitku vodu za dvije i pol godine otišlo vrtoglavih 266 milijuna, a na kruh, pekarske proizvode i kolače nevjerojatnih 295 milijuna maraka.

I dok se na sve i svašta iz uvoza daje ogromni novac, domaća proizvodnja bačena je na koljena i u nju se malo ili gotovo ništa ne ulaže.

Iz udruženja poljoprivrednika po tko zna koji put poručuju da je žalosno da se hrana nabavlja u inozemstvu, a domaća propada.

Ovdašnji poljoprivrednici nemoćni su da ovu situaciju preokrenu i preostaju im tek povremeni protesti od kojih u konačnici ne bude nikakve koristi jer su vlasti na svim razinama potpuno gluhe na njihova upozorenja, apele i zahtjeve.
Ruku na srce, za uništavanje domaće proizvodnje krivi su i građani – pričaju da je domaće najbolje, ali kupuju uvozno.

U Vanjskotrgovinskoj komori BiH smatraju da domaći proizvođači voća i povrća mogu u potpunosti zadovoljiti potrebe bh. tržišta, ali im je glavna prepreka nepotrebni i prekomjerni uvoz i činjenica da potrošači ipak favoriziraju inozemne proizvode iako su domaći kvalitetniji.

Činjenicu da je tržište u BiH otvoreno i da takvim mora ostati, nitko ne spori, ali je sporno što je domaća proizvodnja potpuno zapostavljena i što se u nju ne ulaže. Inače, prema službenim podacima vanjskotrgovinski deficit BiH na mjesečnom nivou kreće se oko 500 milijuna maraka.

Zanimljivo je da se drvna industrija BiH može pohvaliti suficitom, ali kada se izvedu računice on je ipak upitan. Radi se o tome što se uglavnom izvozi drvo kao sirovina koje se kasnije, kada zatreba, kupuje na inozemnom tržištu po tri, četiri puta većoj cijeni nego što je izvezeno.

Posebno pada u oči podatak da je od početka ove godine na uvoz voća iz Tunisa, Egipta , Irana i Saudijske Arabije iz BiH otišlo 8,5 milijuna maraka! Povrće se uvozi čak i iz Perua, Kirgistana, Surinama, sa Sejšela i Tajlanda, a različite vrste žitarica iz Vijetnama, Urugvaja i s Malte.