Vodite ljubav, ne radite prekovremeno!

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Vodite ljubav, ne radite prekovremeno!'', jedna je od parola koja se čula na demonstracijama protiv promjena zakona o radu koje su organizirane u Francuskoj, najmasovnijim od 2006. godine.

''Dosta mi je toga da lijeva vlada vodi politiku prethodne, desničarske vlade'', izjavio je za francuske medije jedan od stotina tisuća demonstranata na ulicama Pariza.

Oko pola milijuna mladih, srednjoškolaca, studenata, ali i starijih, zaposlenih, nezaposlenih i umirovljenika ustalo je protiv ataka na prava radnika, kako vide novi prijedlog zakona, nazvanog po ministrici rada (Mirijam) El Komri. Inicijativu za izlazak na ulicu dale su organizacije mladih, a pridružile su im se stranke ljevice i sindikati.

Francuska je posljednja u nizu europskih zemalja, posle Britanije, Njemačke, Skandinavije, Španjolske i Italije, u kojoj se lome koplja oko toga treba li promjeniti zakone o radu da bi se smanjila velika nezaposlenost.

Njemačka je prva provela reforme, u razdoblju od 2002. do 2005. godine, u vrijeme kancelara Gerharda Schreodera. Njihova suština je da se povec´a radno vrijeme i broj slabo plac´enih kratkoročnih ugovora. Ovaj model su slijedile druge zemlje, sve osim Francuske, koja je ostala vjerna radnom tjednu od 35 sati i zaštiti prava radnika, odolijevajući logici neoliberalne ekonomije po kojoj je profit važniji od ideje socijalne pravde.

Reforme koje je provela vec´ina europskih zemalja smanjile su nezaposlenost, ali su stvorili vojsku siromašnih radnika, onih koji puno rade a vrlo malo zarađuju. Francuzi se pitaju ima li ovaj model smisla ako su plaće siromašnih radnika često samo malo vec´e od socijalne pomoc´i koju primaju nezaposleni. Demonstranti na ulicama francuskih gradova smatraju da nema smisla i odbacuju „prekategorizaciju“ rada, odnosno strah od otkaza i nezaposlenosti.

Suočena s valom negodovanja, francuska vlada je ponudila da razmotri moguc´nost dodatnog oporezivanja ugovora na određeno. U Francuskoj je vec´ sada devet od deset ugovora na određeno vrijeme, iako ugovori na određeno vec´ skuplje koštaju poslodavce. Posljednjih godina je u porastu naročito broj veoma kratkih ugovora, na tri meseca. Vlada smatra da c´e se taj trend smanjiti ako dodatni porez bude značajniji.

Novi zakon predviđa i produženje broja radnih dana i tjedana, kao i da dodatni rad bude slabije plac´en. Iako je službeni radni tjedan 35 radnih sati, poslodavci su i do sada imali moguc´nost da namec´u radnicima dodatno radno vrijeme, uz nadoknadu. Na poslu se najviše može provesti deset sati dnevno, ali, prema novom zakonu, ovo ograničenje bi se, uz određene uvjete, moglo pomjeriti na dvanaest sati.

Francuska, zemlja u kojoj je duboko ukorenjena ideja socijalne pravde i jednakosti, ne vjeruje u njemački model, prenosi Sputnik.