"Za" i "protiv" diferencirane stope PDV-a

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Službenog zahtjeva za povećanje PDV-a za sada nema. U proceduri je nacrt novog zakona, u kome je stopa ostala ista. To ne znači da neće biti izmjena, jer iz entiteta stižu različiti prijedlozi i primjedbe.

I dalje ostaje otvoreno nekoliko pitanja, među kojima i ono treba li Bosna i Hercegovina dobiti diferenciranu stopu PDV-a.

Oprema za bebe s nultom stopom, hrana i lijekovi s porezom od pet ili šest posto, a skupocjeni satovi, automobili i ostali luksuz sa većim PDV-om. To je jedan od, za sada, neslužbenih prijedloga, koji bi možda mogao biti uvršten u tekst Zakona o PDV-u.

Još nema suglasnosti među donositeljima odluka

Neki smatraju da bi trgovci mogli zloupotrijebiti ovakve odredbe, povećavajući marže nakon smanjenja poreznog opterećenja, što bi značilo da ti proizvodi zapravo ne bi pojeftinili.

Oni koji su “za”, poručuju da bi, ukoliko se svi budu pridržavali zakona, građani bili na dobitku.

“S diferenciranom stopom zaštitili bismo najugroženije kategorije i one proizvode koji su od životnog značaja za svakog pojedinca, na neki način možda čak i pojeftinili ili da ostavili na sadašnjem nivou, a luksuz bi bio oporezivan drugim stopama”, rekao je Radovan Višković, predsjednik Vlade Republike Srpske.

Pojedini stručnjaci poručuju da diferencirana stopa PDV-a može biti dvosjekli mač, jer bi njezino uvođenje podrazumijevalo i povećanje standardne stope.

To bi, kako smatraju, dovelo do rasta cijena i fiskalnog opterećenja građana.

Osim tog pitanja, još nekoliko ih je ostalo otvoreno.

Zoran Tegeltija, predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, kaže da su među njima i pitanje stope PDV-a, pitanje hoće li ostati diferencirana stopa ili ne, te pitanje roka u kom se plaća PDV.

Neke nevladine organizacije, a posebno gospodarstvenici i poslovna zajednica, zalažu se za uvođenje plaćanja PDV-a po naplaćenoj fakturi, što bi, kako kažu, bio spas za gospodarstvo Bosne i Hercegovine.

Godinama upozoravaju da im teško pada to što državi moraju platiti do 10. u mjesecu za prethodni, i to 17 posto od prodajne cijene robe ili usluga, a da od kupaca taj novac još nisu dobili. Sustav naplate koji traže postojao je prije 2006. godine.

“Ono što je PDV sustav uveo, to je da se porez naplaćuje unaprijed, prije nego što se roba plati ili naplati. I to je nešto što se ljudima u vlasti učinilo atraktivnim, jer je to otvorilo bunar pun para, i onda je počelo enormno trošenje novaca”, kaže Zoran Pavlović, ekonomista.

Pojedini političari su, također, posljednjih mjeseci izjavljivali da Bosna i Hercegovina ima najniži PDV u regiji, te da je neophodno njegovo povećanje.

Neki drugi su i dalje protiv 

Nacrt zakona prošao je nekoliko stepenica – Upravu za indirektno oporezivanje, njezin Upravni odbor i entitetske odbore za financije.

Nedavno je dogovoreno da će Vijeće ministara, zajedno s dvije vlade, formirati stručni tim, u koji će biti uključeni i sindikati i poslovna zajednica, i da će se, nakon toga, izaći s jedinstvenim stavom.