Zahuktava se rasprava o višegodišnjem proračunu EU-a

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Prijedlogom predsjednika Europskog vijeća Hermana Van Rompuya da se proračunski okvir za sljedeće sedmogodišnje razdoblje smanji za 75 milijardi eura u odnosu na prijedlog Komisije, rasprava o tom ključnom dokumentu ulazi u završnu fazu, pred izvanredni samit čelnika EU-a sljedeći tjedan na kojem će se teško doći do kompromisa s obzirom na veliku podijeljenost među članicama.

Van Rompuy je pripremio prijedlog zaključaka za izvanredni samit čelnika EU-a 22. i 23. studenog koji je posvećen isključivo Višegodišnjem financijskom okviru (MFF) za razdoblje 2014-2020. U odnosu na prijedlog Europske komisije, koja je predložila iznos 1.033 milijarde eura, Van Rompuy predlaže 75 milijardi manje 958 milijardi.

Prijedlog da se dodatno smanji iznos koji je predložila Komisija ne zadovoljava nijednu od dvije skupine države, za jedne iznos nije dovoljno smanjen, dok drugi traže povećanje ili barem da se ostane na razini prijedloga Komisije.

Situaciju dodatno komplicira i činjenica da među zemljama članicama još nema dogovora o proračunu za sljedeću godinu, niti o korekciji ovogodišnjeg proračuna.

U ovogodišnjem proračunu nedostaje devet milijardi eura za plaćanje preuzetih obaveza. Te iste obaveze preuzele su i one države koje sada odbijaju platiti.

Van Rompuy predlaže prilično veliko kresanje za poljoprivredu i kohezijsku politiku, dvije najveće stavke u europskom proračunu.

Za kohezijsku politiku, iz koje se financiraju siromašnije zemlje članice, Van Rompuy predlaže smanjenje od 29,5 milijardi eura, a za poljoprivrednu politiku 25,5 milijardi eura manje.

Komisija je za proračunsku stavku "Ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija" predložila 339 milijardi eura, a Van Rompuy sada predlaže iznos od 309,5 milijardi.

Od tih 309,5 milijardi, više od polovice, nešto više od 156 milijardi eura namijenjeno je za najsiromašnije regije čiji je BDP ispod 75 posto prosječnog BDP-a u EU. Za tranzicijske regije čiji je BDP između 75 i 90 posto europskog prosjeka namijenjeno je nešto više od 29 milijardi, a za razvijenije regije s BDP-om iznad 90 posto europskog prosjeka predviđeno je 47,5 milijardi eura.

Dodatno je za zemlje koje imaju pravo na sredstva iz Kohezijskog fonda namijenjeno nešto manje od 66 milijardi eura. Pravo na sredstva iz Kohezijskog fonda imaju zemlje čiji je BDP ispod 90 posto prosječnog BDP-a EU-a.

Obje hrvatske statističke regije imaju BDP manji od 75 posto europskog prosjeka.

Za udaljena područja predviđeno je 925 milijuna eura.

Van Rompuy predlaže da se jedan dio sredstava uzetih iz kohezijske politike preusmjeri u novi fond (CEF - Connecting Europe Facility). Taj bi fond bio povećan s 40 na 46,2 milijarde. Iz tog fonda financirala bi se gradnja prometne, energetske i informatičke infrastrukture. Riječ je također o kohezijskim sredstvima, s tom razlikom što će se tim fondom upravljati centralno iz Bruxellesa, dok ostalim kohezijskim sredstvima upravljaju same države članice.

Van Rompuy predlaže i nove koeficijente s kojima se obračunavaju alokacije za države članice. Alokacija za svaku zemlju članicu čije regije imaju pravo na kohezijska sredstva izračunavati će se tako da se broj stanovnika određene regije pomnoži s tim koeficijentom. Za regije u zemljama čiji je bruto nacionalni dohodak (BND) ispod 82 posto europskog prosjeka koeficijent je 3,15 posto, za regije u zemljama s BND-om između 82 i 99 posto koeficijent je 2,05 posto, a za regije u zemljama s BND-om iznad 99 posto europskog prosjeka, koeficijent je
1,65 posto.

Predsjednik Europskog vijeća predlaže da se pomoć koju pojedina zemlja članica može dobiti ograniči na 2,4 posto njezina BDP-a, osim za one zemlje čiji je gospodarski rast između 2008-2010. bio ispod 1 posto. Za te bi se zemlje trebao utvrditi nešto viši plafon, koji će trebati odrediti.

Iznos na koji će Hrvatska imati pravo raspolaganja ne bi se trebao znatnije mijenjati u odnosu na prijedlog Europske komisije, jer je dobar dio definiran pristupnim ugovorom. Ukupno bi, prema prijedlogu Komisije, za Hrvatsku bilo namijenjeno 13,7 milijardi eura, od kojih je 8,7 milijardi iz kohezijskih sredstava, javila je Hina.

Po neformalnim kalkulacijama, iznos za Hrvatsku iz kohezijskih sredstava mogao bi biti umanjen za četrdesetak milijuna godišnje, što daje oko 280 milijuna u sedam godina, ali točan iznos se ne može znati dok se ne dogovori Višegodišnji proračunski okvir.

Važnije od iznosa za Hrvatsku je razdoblje u kojem će moći koristiti sredstva namijenjena za svaku proračunsku godinu. Po sadašnjem prijedlogu, sredstva namijenjena za jednu proračunsku godinu mogu se ugovarati još dvije naredne godine, a Hrvatska traži da se to produlji na tri, što bi joj povećalo izglede da bitno poveća iskoristivost raspoloživih sredstava.

Istu mogućnost imale su sve nove članice EU-a. Iznos kohezijskih sredstava koji je na raspolaganju zemljama članicama nije zajamčen novac, nego ga se može povući na temelju projekata koji zadovolje zahtjevne kriterije. Budući da nije realno očekivati da se povuče cjelokupan iznos, što nikada nikome nije uspjelo, eventualno smanjenje neće imati nikakva praktičnog utjecaja na Hrvatsku.