Zapošljavanje mladih u BiH i predrasude

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Direktor sarajevske firme "Kolektiv" u okviru koje posluje portal "Posao.ba" Edin Mehić ukazao je na postojanje predrasude poslodavaca prema mladim ljudima, jer prvenstveno traže ljude s iskustvom, koje su spremni mnogo više platiti te ocijenio da je nezaposlenost mladih u Bosni i Hercegovini najveći problem.

To je izjavio povodom okruglog stola "Koja je obostrana odgovornost privatnih i javnih institucija u procesu smanjenja stope nezaposlenosti u Županiji Sarajevo", koji je u sklopu Sajma zapošljavanja, održan danas u Sarajevu.

Organizator sajma i okruglog stola je Javna ustanova (JU) Služba za zapošljavanje Županije Sarajevo (ŽS). Mehić smatra da je potrebno povećati broj prilika za mlade ljude te podsjeća da u BiH ima deset puta manje prilika za zapošljavanje nego u Švedskoj, Slovačkoj… Također, mišljenja je da je potrebno pomoći rast privatnog sektora tako da bude prisiljen primati ljude bez iskustva, ali i ohrabriti mlado poduzetništvo.

''Mladim ljudima treba dati priliku da pokrenu svoj biznis ukoliko se ne mogu zaposliti, a također, s druge strane, treba omogućiti i sve uraditi da privatni sektor prodiše'', istaknuo je.

Mehić je kazao i to da praktično postoje dva tržišta rada. S jedne strane, kaže, tu je tržište rada gdje vlada pravi rat za kadrove i gdje su plaće četiri-pet puta veće od prosječnih, a s druge strane, postoje "neupošljivi" ljudi, koji su jako dugo na birou. Mišljenja je da krivac za to nije jedino upisna politika, konkretno kada se radi o upisu na fakultete, te naglašava da i sami trebamo snositi odgovornost kada biramo fakultet koji ćemo upisati.

Direktor JU Služba za zapošljavanje ŽS Midhat Osmanbegović napomenuo da je Služba za zapošljavanje, zapravo Služba za posredovanje u zapošljavanju te da to ponekad stvara zabunu o njihovoj stvarnoj ulozi.

Istaknuo je da je Sarajevska županija jedina županija koja je usvojila Zakon o obrazovanju odraslih, a koji otvara velike mogućnosti za zapošljavanje ljudi koji se uvjetno zovu "trajno nezaposleni". Pojasnio je da se radi o ljudima sa slabim kvalifikacijama, odnosno onim koji imaju osam razreda osnovne škole i koje je teško zaposliti, zbog čega je potrebna njihova dokvalifikacija ili prekvalifikacija.

Igor Kamočaji iz JU Služba za zapošljavanje ŽS naglasio je da je ova Služba tijekom posljednje četiri godine postala mnogo dostupnija, transparentnija te da je više od 32 milijuna KM plasirano za aktivne mjere politika za zapošljavanje. Osim toga, dodao je, uvedene su prakse u skladu s međunarodnim standardima, a također stalno rade na popravljanju povjerenja poslodavaca i nezaposlenih u ovu ustanovu.

''Sve što činimo, radimo zato bi da bi nezaposleni bili konkurentniji na tržištu rada. Ne možemo mijenjati sustav obrazovanja, koji u određenoj mjeri prati razvoj tržišta rada, ali možemo reći onima koji završe određeni stupanj obrazovanja kakva je danas potreba poslodavaca te da kroz dokvalifikacije i prekvalifikacije povećamo konkurentnost nezaposlenih'', pojasnio je Kamočaji.

Generalni direktor "Centrotrans Eurolines" Safudin Čengić podsjetio je da iz Udruženja poslodavaca godinama ukazuju na to da obrazovni sustav nije prilagođen objektivnim potrebama realnog sektora i poslodavaca, što je i jedan od razloga ovakvog stanja. Poslodavci, kaže, smatraju da državne institucije trebaju stvoriti politički i poslovni ambijent kako bi pridobili domaće i strane ulagače.

''U ovakvom okruženju, političkoj i poslovnoj nestabilnosti, teško je doći do poslodavaca koji će odlučiti da investiraju u BiH'', podvukao je. Također, mišljenja je da Služba za zapošljavanje treba zaista da bude servis poslodavcima i osobama koje traže posao, a ovako kako je organizirana, smatra Čengić, više je socijalna ustanova.

Napominje da je sve više kadrova koji odlaze u inozemstvo, a koji su potrebni poslodavcima, a to su tapetari, stolari, automehaničari i električari te kvalitetni kadrovi u ugostiteljstvu i turizmu. U ovom trenutku, ističe Čengić, postoji nedostatak kadrova, a u sljedeće dvije-tri godine, BiH će biti mjesto bez adekvatnih kadrova te se stoga neće moći razvijati biznis.