Zaštićen žig: Samo je jedan ‘Trapist sir’

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Zemljoradnička zadruga „Livač" iz Aleksandrovca kod Laktaša, čiji je jedan od osnivača „Caritas" banjalučke Biskupije, obratila se nadležnim kontrolnim organima u Republici Srpskoj (RS) sa zahtjevom za zaštitu intelektualnog vlasništva, a koji se odnosi na proizvodnju sira „Trapist".

Naime, Zemljoradnička zadruga je kod Instituta za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine i kod Međunarodne organizacije za intelektualno vlasništvo u Ženevi zaštitila žig „Trapist sir", te kao nositelj registriranog žiga ima isključivo pravo na obilježavanje tog proizvoda i upotrebu ovog žiga u gospodarskom prometu.

Stoga će se proizvod bilo kojeg drugog proizvođača, koji nosi naziv „Trapist sir" smatrati zloupotrebom prava koja proističu po osnovu zaštite žiga i obmanom potrošača, i bit će sankcionirani. Iz Tržišne inspekcije RS-a su potvrdili da će u redovnim kontrolama kod subjekata koji posluju s hranom posebnu pažnju obratiti na ovu vrstu proizvoda i poduzimati mjere u skladu sa zakonom.

Proizvodnja orginalnog sira "Trapista", po recepturi fratara Samostana trapista "Marija Zvijezda" u Delibašinom selu u Banjoj Luci, obnovljena je 2008.godine. Proizvodnja sira odvija se u suradnji sa Zemljoradničkom zadrugom "Livač". Samostan trapista "Marija Zvijezda" u Delibašinom selu osnovao je prior Franjo Wendelin Pfanner još 21. lipnja 1869. godine.

Trapisti su ime dobili po čuvenom francuskom samostanu "La Trappe", a službeno se nazivaju "Cisterciti strožeg obreda" i slijede pravilo života koje glasi "Moli i radi".

Dolaskom u Banju Luku, redovnici su izgradili čitav niz objekata: manji samostan (1869.), ciglanu i žitni magacin (1870.), mlin na Vrbasu, mljekaru i sušnicu za šljive (1872.), pilanu (1873.), skelu (1874.), crkvu (1875.), pivaru (1873. i 1879.), ledaru (1876.), ciglanu, pogon za proizvodnju ljepila i tutkala i rasadnik (1877.), suknaru (1878. i 1897.), sirotište, bolnicu i krilo samostana (1878.), štampariju (1879.), siraru (1882.), kožaru (1892.), veliko vodno kolo (1893.), novu pivaru (1896.) i malu elektranu (1899.) i uveli električnu rasvjetu (1899.).

Između 1885. i 1889. godine proširena je i uređena crkva i izgrađen crkveni toranj. Samostan "Marija Zvijezda" još uvijek je nacionaliziran.