Zašto dobivamo lošije prehrambene proizvode od Nijemaca ili Austrijanaca?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Jesmo li mi deponija Europe? Zašto dobivamo lošije proizvode od Nijemaca ili Austrijanaca? Takve i slične optužbe mogu se ovih dana čuti u Češkoj i Slovačkoj.

Potrošači ne vjeruju da na policama supermarketa zaista dobivaju ono što im je obećano na reklamama.

Slovački premijer Robert Fico oštro kritizira multinacionalne kompanije. Kaže da je "neprihvatljivo“ da u postkomunističke zemlje dolaze proizvodi iste marke, ali lošijeg sadržaja nego u zapadnoj Europi. Takva praksa je "ponižavajuća“.

Zajedno sa kolegama iz Češke, Poljske i Mađarske, Fico želi da poveća pritisak na Europsku komisiju u Bruxellesu kako bi se uveli zakonski kontrolni mehanizmi. Životne namirnice slabijeg kvalitete – to je bila važna tema sastanka Višegradske grupe, u četvrtak, u Varšavi.

"U EU smije da bude samo jedna razina kvalitete za sve – i to najviše“, poručio je češki premijer Buhuslav Sobotka, prenosi "Deutsche Welle".

Potrošači sada imaju i crno na bijelo: testiranje koje je provelo Ministarstvo gospodarstva u Bratislavi pokazuje da je blizu polovine ispitanih proizvoda iz Slovačke slabijeg kvaliteta od nominalno istih proizvoda koji se prodaju u Austriji. Ocijenjeno je da u proizvodima postoje velike razlike u udjelu mesa, sira, aditiva, konzervansa, pa i u količini.

Miloš Lauko iz slovačkog Udruženja potrošača odbacuje argument da je sastav jednog proizvoda već naveden na pakovanju.

"Kupac sam ne može da usporedi što je sitnim slovima napisano na proizvodu na istoku, a što na zapadu. Uz to proizvodi nisu i automatski jeftiniji. Upravo proizvodi poznatih marki često imaju iste cijene, a lošije su kvalitete", kaže Lauko.

Kritičari inicijative Višegradske grupe smatraju da je riječ o pokušaju pronalaženja nove populističke teme koja bi ih ujedinila. U vrijeme izbjegličke krize, neformalni savez se složno usprotivio briselskim planovima koji se tiču izbjegličkih kvota – iako u te četiri zemlje izbjeglica gotovo da nije bilo, dodaje "Deutsche Welle" u tekstu pod naslovom "Škart proizvodi za Istok Evrope?".

Također postoje optužbe o diskriminiranju stranih trgovinskih lanaca.

O toj temi već se duže vremena naveliko diskutira. Magazin za potrošače "DTest“ iz Praga prošle jeseni je objavio rezultate usporedne analize nougat kreme od lješnjaka iz Njemačke, Italije, Poljske i Slovenije.

Pobjednik testa bio je proizvod iz Njemačke, koji je imao najveći udio kakaa. Međutim rezultat ispitivanja nije bio sasvim jasan.

"Pojedini ocjenjivači su naveli da je ukus lješnjaka manje izražen", rekla je glavna urednica Hana Hofmanova, prenosi "DW".

Luboš Palata iz praškog lista "MF Dnes“ u čitavoj kampanji vidi "paradoks“. Iste te Višegradske države koje sada traže veće kontrole u drugim slučajevima govore o "diktatu Bruxellsa“ – na primjer kada se radi o vladavini prava.

"Imamo pravo na jednako kvalitetne proizvode kao i čitava EU – ali i na jednako dobru demokraciju“, ističe češki novinar.

Isti strahovi postoje i u Srbiji, koja ja kandidat za članstvo u EU: beogradski list Blic pisao je da je u zemlji previše škart robe, dodaje se u tekstu "Deutsche Wellea".

Mnogi proizvodi su slabije kvalitete, citira list zaštitnika potrošača. Od loših deterdženata, pa sve do meda u kojem ima kukuruznog sirupa.

Istovremeno, političari u Rumunjskoj su zabrinuti što domaće proizvode u supermarketima sve više potiskuju jeftini zapadni proizvodi. Zato je sredinom prošle godine usvojen zakon koji propisuje da u supermarketima mora da bude 51 posto domaćih proizvoda. Protiv toga je EU sada pokrenula postupak.