Zašto tone BHRT?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Podaci iz izvještaja BHRT-a u zadnjih pet godina pokazuju financijsko propadanje, piše portal sarajevskog Mediacentra navodeći kako je za posljednjih osam godina rada napravljeno je 19 milijuna KM duga.

Godišnje, BHRT građane košta oko 40 milijuna KM. Polovina ukupnog proračuna troši se na zaposlene. Prema izvještaju za 2015. godinu, tu radi 875 ljudi.

Iste godine televizijski program te kuće je na sedmom mjestu po gledanosti, od devet mjerenih televizijskih kuća.

Javni RTV Servis BiH de facto ne postoji. Na dobrom je putu da ga nema ni na papiru. Ovo je rezultat njegovog jedanaestogodišnjeg (ne)rada i “političke” klime u kojoj je (pre)živio, navodi Mediacentar.

Zakon, usvojen 2005. godine u Državnom parlamentu, predvidio je tri emitera (Radio-televizija Bosne i Hercegovine - BHRT, Radio-televizija Federacije BiH - RTV FBIH i Radio-televizija Republike Srpske - RTRS) kojima upravlja, dogovorom emitera, novouspostavljena Korporacija.

Jedanaest godina poslije, Korporacija još ne postoji, emiteri se međusobno tuže, a u poslu su konkurencija. Radnici i sindikalne vođe zazivaju inspekcije, revizije i agencije za provođenje zakona da pretresu poslovanje uprava BHRT-a u proteklim godinama.

Funkcije i imovinu koja je trebala biti ustupljena Korporaciji na upravljanje za zajedničko dobro, emiteri su zadržali za sebe i eksploatirali 11 godina. Tako je BHRT preuzeo većinu uposlenih iz starog sustava RTVBiH, ali i vlasništvo nad opremom i nekretninama.

Točka na osnivanje Korporacije stavljena je, po mnogima, 2008. godine kada su entitetska i gradska vlada u Banja Luci investirale u izgradnju zgrade RTRS-a. U političkom okruženju stalnog međuentitetskog trvenja iluzorno je bilo, kažu, za očekivati da će upravljanje nad novom zgradom, ali i poslovanjem, nakon toga biti prepušteno Korporaciji.

Sam Zakon o javnom RTV servisu BiH usvojen 2005. godine kao da je pravljen da ne funkcionira. Drugi dio ove teze potvrdit će se u desetljeću koje je uslijedilo.

Javni emiter iz entiteta Republika Srpska završio je pod kontrolom političke pozicije, emiter iz Federacije, osim politike, radi i za druge interesne skupine. A BHRT je završio – u dugovima, navodi Mediacentar.

Naplata RTV pretplate, u zadnjih šest godina smanjena je za trećinu. U milijunima: sedam na godišnjoj razini. Veliki broj ljudi, odjavljujući fiksne telefone, prestaje plaćati i RTV pretplatu.

Prema važećem zakonu, 50% su šanse da pretplata ode BHRT-u, a po 25% da završi kod entitetskih emitera.

Ako završi u BHRT-u, šanse su približno 50:50 da će biti utrošena na plaće i primanja uposlenih, jer polovinu svog proračuna BHRT troši na uposlene, drugom polovinom pokriva sve druge troškove. Manje od 10% proračuna u 2015. godini potrošeno je na program.

Usporedbe petogodišnjih podataka pokazuje da je poslovanje BHRT-a već godinama u silaznoj putanji. Sve što je donosilo novac, doživjelo je pad. Izuzetak je jedino renta koja godišnje iznosi oko 10% proračuna.

Gubitak BHRT-a u razdoblju 2008-2015. je 19 milijuna KM što predstavlja skoro polovinu uknjižene vrijednosti te kuće. Ukoliko gubitak povećaju za još 11 milijuna KM dug će premašiti ukupnu vrijednost registriranog kapitala.

Belmin Karamehmedović, generalni direktor BHRT-a od 2015. godine, a u ranijim godinama dio upravljačkih struktura, na pitanje da li se proteklih pet godina u BHRT-u ''domaćinski'' poslovalo kaže da o ranijem radu treba pitati ranije direktore.

''Ja ne mogu govoriti šta je bilo u periodu prije mene. Ja sam bio pomoćnik direktora za program i nisam imao uvid u financijsku situaciju, ali po onom što ja znam, ja mislim da se ovdje nikad nisu pare razbacivale. Što se tiče perioda od kad sam ja na ovom mjestu, ja jamčim da sam svaki dinar po tisuću puta okrenuo prije nego što sam ga potrošio'', kaže Karamehmedović.

Glavni razlog pada poslovanja, smatra on, jeste pad naplate RTV pretplate i usluga od entitetskih emitera.

O trenutnim odnosima među emiterima govori i činjenica o više sudskih procesa u kojima BHRT i RTVFBIH jedni druge tuže.