Na kraju lanca
Zbog nestašice čipova gospodarstvo BiH bit će najteže pogođeno
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Globalna nestašica poluprovodnih čipova mogla bi se na bh. tržište prenijeti u najnegativnijem obliku, jer, prema mišljenjima ekonomskih stručnjaka, iako je BiH dio globalnog tržišta na kraju smo proizvodnog lanca, a istovremeno nemamo ni kapital kojim se ovaj problem može prevladati.
Na svjetskom tržištu već neko vrijeme traje nestašica poluprovodnika i čipova, i to najvjerojatnije zbog prekida u radu tvornica čipova zbog pandemije covida-19, američko-kineskog trgovinskog sukoba te suše i nestašice struje na Tajvanu. Sve to je negativno uticalo na oko 170 grana industrije širom svijeta, a među njima i na neke od najpoznatijih europskih proizvođača automobila kao što su FIAT, "Mercedes" te "Volkswagen", koji su zaustavili svoju proizvodnju.
Ova nestašica utječe negativno i na proizvođače bijele tehnike, računara, ali i mobilnih telefona.
Pero Ćorić, predsjednik Gospodarske komore RS, za "Nezavisne novine" je potvrdio da se ovo već negativno odražava na bh. kompanije te da se ne može precizno govoriti o tome kada bi ova kriza mogla proći.
"S obzirom na to da je automobilska industrija generator razvoja visokorazvijenih država zapadne Europe, prije svega mislim na Njemačku, Francusku, Italiju, a dobar dio automobilske industrije je prebačen na Češku, Slovačku, pa i Poljsku, dio tih proizvodnji, odnosno komponenti za automobilsku industriju, prelazi i na BiH, zbog čega mnoga bh. poduzeća već imaju pad narudžbi", naveo je Ćorić, dodajući da je nezahvalno precizirati kada bi ovaj problem mogao biti riješen.
"Mi ni ne naziremo kada bi ovaj problem mogao biti prevladan. Ovo se ne odnosi samo na automobilsku industriju, imamo saznanja i da će ovo dovesti do zaustavljanja i drugih segmenata proizvodnje kao što su na primjer proizvođači bijele tehnike", rekao je Ćorić.
Istaknuo je da se elektronski sklopovi već naručuju za 2023. godinu, jer su svi poluprovodnici i čipovi za cijelu 2022. godinu već rezervirani.
"Mi smo dio tog globalnog tržišta, ali smo na kraju lanca i bit ćemo definitivno najpogođeniji, jer nemamo kapital koji može to prevladati, a radimo najmanje profitabilne poslove", naveo je Ćorić.
Kako je istaknuo, u njegovoj obiteljskoj kompaniji "Megamont" iz Čelinca, u kojoj se rade dijelovi za FIAT, prihodi su već pali za 30 posto u posljednja tri mjeseca.
Okretanje ka bližim dobavljačima moguće rješenje krize
Mirsad Jašarspahić, potpredsjednik Gospodarske komore FBiH, kazao je da se kompanije u FBiH još nisu požalile na posljedice ovog globalnog problema, ali da je izvjesno ako nestašica potraje da će se odraziti i na bh. kompanije.
Dodao je da situaciju stalno prate, te da se narudžbe u auto-industriji ugovaraju unaprijed.
"Okretanje naših dobavljača bližim balkanskim proizvođačima može da anulira ove probleme", rekao je Jašarspahić.
U kompaniji "Cablex" naveli su da rade za sestrinske kuće u Sloveniji, ali da već osjećaju poremećaj na tržištu.
"Mi radimo jedan mali dio auto-industrije i kablove za zadnju poziciju svjetala, te to još funkcionira, ali strahujemo da će se tu nešto dogoditi u skorije vrijeme", naveli su u ovoj kompaniji.
Dodali su da također rade dijelove za bijelu tehniku i to za kompaniju "Bosh", te da su tu problemi već osjetniji.
"Vidimo da narudžbe padaju, a znamo i da njihove fabrike u Njemačkoj rade tri dana tjedno, baš zbog nestašice čipova, što se na neki način odražava i na nas", kazali su u "Cablexu" za "Nezavisne novine".
Dodali su da ovaj problem zamjenjuju nekim drugim poslovima te da na taj način uspijevaju održati proizvodnju konstantnom.
Nestašica poluprovodnika utječe na sve industrije
Da nedostatak poluprovodnika i čipova utiče i na rad onih koji se ne bave proizvodnjom auto-dijelova ili komponenti za bijelu tehniku, za "Nezavisne novine" potvrdio je Hasan Sarajlija iz kompanije "Sejari" Sarajevo, koja je generalni zastupnik za "Isuzu" i "Krone" za BiH.
Kako je naveo, u ovoj kompaniji su primijetili da su rokovi za isporuku nezapamćeno dugi.
"Tako vi sada kada naručujete novo vozilo, rok za isporuku je rujan ili listopad 2022. godine", rekao je Sarajlija.
Dodao je da ovako duge rokove ne pamte te da je situacija bila slična jedino za vrijeme ekonomske krize 2008. godine.
"Tada su rokovi bili dugi zbog velike potražnje, a sada zbog lošeg snabdijevanja komponentama", kazao je Sarajlija. Globalna nestašica sirovina već je uticala i na cijene automobila u svijetu, te je sada, prema analizi koju su objavili njemački mediji, za nova kola potrebno izdvojiti više novca.
"Manja ponuda automobila dovodi do rasta cijena", rekao je Ferdinand Dudenhefer, šef Instituta "Center Automotive Research" (CAR) iz Duizburga.
Ista sudbina, po svemu sudeći, očekuje i kupce računara, pametnih telefona ili bijele tehnike.