Zbog novih izbora Hrvatska može izgubiti 1,7 milijardi eura iz fondova EU

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Dođe li ove godine do prijevremenih parlamentarnih izbora, Hrvatska je u velikom riziku ugovaranja projekata EU u procijenjenom iznosu od oko 1,7 milijardi eura, doznaje Jutarnji list iz izvora bliski Vladi RH.

Pretpostavka da bi Hrvati na prijevremene parlamentarne izbore mogli izaći već polovicom srpnja ili pak ujesen sve je izvjesnija, a hoće li do toga doći trebalo bi se iskristalizirati već nakon drugog kruga lokalnih izbora. Sljedeći tjedan, nakon što se u Hrvatskom saboru predlože četiri nova ministra, postat će jasno ima li HDZ potrebnu većinu. Ako ne uspije konfiguracija Vlade, Hrvatskoj predstoje novi izbori, koji ne bi išli u prilog jačanju ekonomije, a ponovno bi se oduljile i moguće reforme koje poduzetnici zahtijevaju, piše list.

''U slučaju da se izbori dogode u srpnju, ništa bitnije se neće dogoditi za hrvatsko gospodarstvo, dok bi kasniji termin mogao biti kritičniji. Ako se izbori dogode u kasnu jesen, postoji mogućnost da se neće moći donijeti proračun i da će se ići na privremeno financiranje'', objasnio je ekonomski analitičar Željko Lovrinčević.

Iako analitičari ističu kako je financijske posljedice novih izbora teško izračunati, jedan od negativnih efekata svakako je zastoj u povlačenju sredstva iz fondova EU, u čemu Hrvatska ionako kaska, piše Jutarnji.

EU stavke u državnom proračunu za 2017. su planirane u iznosu od 1,7 milijardi eura, a do kraja travnja izvršeno je 24 posto od planiranog. Do kraja godine očekuje se izvršenje još 1,13 milijarde eura. Prema podacima izvora bliskog Vladi RH, od svibnja do kraja 2017. trebao bi se objaviti 121 natječaj po operativnim programima u ukupnom iznosu od 1,1 milijardu eura. Trenutačno isplaćena sredstva korisnicima na vrlo su niskoj razini i iznose 482 milijuna eura, odnosno 4,5 posto ukupnih sredstava.

Ukupan iznos sredstava koji je potrebno potrošiti iz fondova EU u 2017. iznosi 525 milijuna eura, u 2018. iznosi 2,14 milijarde eura te u 2019. iznosi 3,7 milijardi eura. Objava natječaja za te fondove uslijed izvanrednih izbora mogla bi tijekom 2017. i u prvom kvartalu 2018. usporiti, ističe izvor, zbog čega postoji velik rizik ugovaranja projekata EU u procijenjenom iznosu od oko 1,7 milijardi eura. Dinamika usporavanja iskazala bi se prilikom objave natječaja, pripreme projekata te ugovaranja projekata.

Tome treba dodati i multiplikativni efekt, jer su sredstva fondova EU, posebice za male i srednje poduzetnike, potrebna za povećanje konkurentnosti te razvijanje novih tehnologija i proizvoda. U konačnici to se može odraziti i na gospodarski rast jer bi, prema procjenama, u slučaju pune iskorištenosti sredstava EU Hrvatska mogla ostvariti dodatni rast BDP-a od oko 2-3 postotna boda.

Jedna od bitnih stavki je svakako i to da bi se izbori dogodili u vrijeme rješavanja krize u Agrokoru, koji za sebe veže značajan dio cjelokupnog gospodarstva i 60.000 radnih mjesta.