Zbog Rusije i Arktika puca u Kanadi

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Rusija i Kanada žele ojačati svoje pozicije u arktičkoj regiji, u kojoj se nalazi 15 posto ukupnih zaliha nafte i 30 posto svih svjetskih zaliha naftnog plina.

Rusija je, prenosi Srna, ponovno aktivirala staru sovjetsku bazu u Novosibirskom arhipelagu, ojačala je ledolomcima i ratnim brodovima i pretvorila u snažno obrambeno područje kojim patrolira flota nuklearnih podmornica.

Odnosi na relaciji Moskva – Otava zahladili su još prošlog ljeta kada je Kanada naredila svojem zrakoplovstvu da prati ruske bombardera koji su, navodno, došli blizu kanadskog zračnog prostora.

Kanadski ministar vanjskih poslova John Baird, podnio je ostavku zbog raskola s premijerom Stephenom Harperom upravo oko politike prema Rusiji. Ministar, navodno, zagovara oštriju politiku i veliki je pristalica Izraela, objavio je Reuters.

Kanada izražava duboku zabrinutost zbog širenja ruskog utjecaja u arktičkom pojasu, iz kojih se da iščitati da je čak spremna na sukob, ako se Rusija nastavi širiti na arktičkom području.

Premijer Harper navodi kako je rusko ponašanje na Arktiku "manje agresivno nego istočnoj Europi".

Iako se za Rusiju može reći kako djeluje unutar međunarodnih pravila, Harper je bio jasan da se na ponašanje Rusije neće gledati opušteno.

I Rusija i Kanada pokušale su na legalan način osigurati svoja prava na Arktiku.

Rusija je još 2001. godine u UN objasnila da je s Arktikom povezana epikontinentalnim pojasom, dok je Kanada prošle godine svoja potraživanja argumentirala na isti način.

Ako UN prihvati argumente, omogućit će tim zemljama da prošire svoje granice izvan međunarodno priznatih 200 nautičkih milja.

Do dodatnog zatezanja odnosa između dvije zemlje došlo je nakon izbijanja ukrajinske krize i uvođenja oštrih sankcija s obje strane.

Ruski ministar Sergej Lavrov poručuje kako bi ključnu ulogu u razvoju arktičke regije trebalo preuzeti Arktičko vijeće, čije su članice Rusija, Kanada, SAD, Danska i Norveška.