Zbog švicaraca raste dug hrvatskih kućanstava

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Hrvatska je među europskim zemljama koje nisu članice eurozone najsnažnije izložena trendu slabljenja eura zbog značajnog udjela javnog duga u dolarima, ocjenjuje u četvrtak rejting agencija Moody's, upozoravajući i na moguće povećanje troškova zaduženosti hrvatskih kućanstava zbog kredita u švicarskim francima.

Slabljenje eura prema ostalim valutama utječe na kreditni rejting izdavatelja duga u pojedinim europskim zemljama koje nisu članice eurozone, a najsnažnije su izloženi izdavatelji u Hrvatskoj, ocjenjuje u najnovijem izvješću agencija Moody's.

Valute zemalja srednje i istočne Europe slabile su paralelno s eurom, što je rezultiralo većim teretom duga kod zemalja s velikim dugovima u inozemnim valutama uz izuzetak eura, tumači viša potpredsjednica agencije Marie Diron u analizi utjecaja slabljenja eura na europske zemlje izvan eurozone.

Izvješće je fokusirano na velika gospodarstva u zapadnoj i srednjoj i istočnoj Europi, uključujući države, poduzeća i banke koji se zadužuju izdanjem obveznica.

"Na razini država, Hrvatska je među većim zemljama srednje i istočne Europe najviše izložena povećanju troška duga u inozemnim valutama ne uključujući euro. No, povećanje troška te vrste duga kod kompanija jako je malo", dodaje Diron.

U agenciji podsjećaju da je oko 40 posto hrvatskog javnog duga u dolarima, za razliku od Bugarske i Češke čiji je javni dug gotovo u cijelosti u lokalnoj valuti ili u eurima.

"Deprecijacija kune rezultira višim troškovima servisiranja duga, iako rizik refinanciranja smanjuje činjenica da je velik udio tog duga u domaćim rukama, a taj je investicijski segment manje sklon oscilacijama", napominju u Moody'su.

U toj agenciji posebno upozoravaju da se kućanstva u Hrvatskoj i Poljskoj suočavaju s velikim povećanjem troška duga zbog značajnih iznosa kredita u švicarskim francima, što će po njihovoj procjeni biti pretočeno u povećani trošak servisiranja tih hipoteka.

"Zbog toga će zaduženost kućanstava vjerojatno porasti, što bi povećalo i ranjivost kućanstava na buduće negativne šokove", upozoravaju u Moody'su.

Kao suprotan primjer navode Mađarsku, gdje je udio deviznih hipotekarnih kredita u vlasništvu kućanstava jako smanjen nakon što je u prvoj polovini ove godine završen proces konverzije tih kredita.

Među europskim zemljama izvan eurozone, na koje će trend slabljenja eura utjecati tek u ograničenom opsegu, u Moody'su izdvajaju Veliku Britaniju i Švicarsku.

"Slabiji euro mogao bi pritisnuti izvoznu cjenovnu konkurentnost u Velikoj Britaniji i Švicarskoj, ali očekujemo da će utjecaj na kreditni rejting biti ograničen", ističe Diron.