Zelena ekonomija kao izlaz iz krize

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Kako bi trebalo izgledati gospodarstvo nakon pandemije? Zeleno! Neobična inicijativa u kojoj su se udružili političari i međunarodne kompanije.

Gotovo 200 političara, šefova kompanija, predstavnika sindikata i nevladinih organizacija zahtijevaju „zeleni uzlet" nakon krize izazvane pandemijom koronavirusa. U njihovom apelu se kaže kako virus neće učiniti da nestanu klimatske promjene ili uništavanje prirode.

Ovaj apel je objavljen u novinama u Francuskoj, Belgiji, Italiji, Portugalu, Španjolskoj i Slovačkoj. U tekstu se dalje kaže kako bi klimatske promjene morale dobiti središnje mjesto u ekonomskoj strategiji Europske unije: „Preoblikovanje u gospodarstvo koje će biti povoljno za klimu, zaštita biološke raznolikosti, i drukčije usmjerenje agrarne i prehrambene industrije pružaju priliku za brzo otvaranje radnih mjesta i rast – i mogu doprinijeti stvaranju veće otpornosti društva".

Gospodarstva za budućnost

Inicijator ovog apela je francuski zastupnik u Europskom parlamentu Pascal Canfin, koji je iz stranke francuskog predsjednika Emmanuela Macrona. Inicijativi se priključilo 78 zastupnika, uglavnom socijaldemokrata, liberala i zelenih, kao i članovi vlada iz jedanaest zemalja Europske unije, a među njima je i njemačka ministrica za zaštitu okoliša Svenja Schulze iz redova njemačkih socijaldemokrata. I brojni šefovi kompanija kao što su Unilever, E.ON, L'Oreal, Danone, Coca Cola, H&M, Volvo, Microsoft, Renault i Ikea, kao i sindikalni savezi i nevladine organizacije su potpisali apel.

Potpisom se obvezuju da će  „pripremiti naša gospodarstva za svijet budućnosti". Gospodarski uspon nakon krize može da se potaknuti samo „velikim investicijama". Potpisnici žele „dati doprinos odlukama o investicijama".

„Produktivnija, sveobuhvatnija, otpornija"

U izjavi se kaže da obnova gospodarstva nudi mogućnost razvoja novog modela blagostanja. Stoga su potrebne velike investicije u novi europski gospodarski model. On bi morao biti produktivniji, sveobuhvatniji i otporniji na krize od sadašnjegmodela. Prema mišljenju potpisnika već postoje instrumenti i brojne nove tehnologije za takav novi model.

Tako su se u posljednjih deset godina već dogodile velike promjene. Još prije jednog desetljeća su postojali samo eksperimentalni modeli električnih automobila, energija vjetra je bila tri a solarna čak sedam puta skuplja. Potpisnici smatraju kako postoji politička volja za te promjene.

Nedavno je nova predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen predstavila svoj program „Green Deal". Europska unija bi se prema tom programu morala zakonski obavezati da će postići „klimatsku neutralnost" do 2050. godine.I Njemačka akademija znanosti Leopoldina se zalaže za to da najavljene investicije budu usmjerene na cilj održivosti i da se „principijelno orijentira prema europskim ciljevima zacrtanim u programu Green Deal".

Otpor Babišovim idejama

Prethodnih tjedana su sve glasniji bili zahtjevi da se zbog pandemije odgode ili zamrznu mjere za zaštitu klime. Češki premijer Andrej Babiš je, na primjer, pozvao Europsku komisiju da zamrzne svoju strategiju za zaštitu klime „Green Deal" što je odbačeno, prenosi DW.