Žene zaista rade, ali nemaju status zaposlenih

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U Republici Srpskoj značajno je manji broj zaposlenih doktora znanosti među ženskom populacijom.

Najuočljivije rodne razlike su upravo u toj oblasti, kao i na nižim stupanjima obrazovanja, od kvalificiranih do visokokvalificiranih radnika, gdje postoji nesrazmjerno veće sudjelovanje zaposlenih muškaraca.

'U ovim slučajevima može se pretpostaviti da je uzrok veći teret obiteljskih obaveza žena, koji ih s jedne strane usporavaju u postizanju akademskih kvalifikacija doktora znanosti, a s druge, kada su u pitanju niži stupanj obrazovanja, s obzirom na manje mogućnosti zaposlenja i zarade, opravdano je pretpostaviti da se žene nižeg obrazovanja odlučuju češće da se usmjere na brigu o obitelji navodi se u Izvještaju Vlade RS-a o napretku u primjeni normativno-pravnih standarda za ravnopravnost spolova u oblasti rada i zapošljavanja u RS-u za razdoblje 2013-2014 godina.

Zaposleno više muškaraca

Kada su u pitanju zaposleni u poslovnim subjektima prema stupnju obrazovanja i prema spolu, za period 2013.-2014. godina, može se konstatirati da je tijekom obje ove godine zadržan trend da je u gotovo u svim stupnjevima stručnog obrazovanja zaposleno više muškaraca u odnosu na žene.

Izuzetak je visoka i viša stručna sprema, u kojoj se zapaža nešto malo veća zaposlenost žena (54 posto u 2013. i 2014. godini zaposlenih žena s visokom stručnom spremom, u odnosu na ukupan broj zaposlenih s ovim stupnjem obrazovanja, te 56 posto zaposlenih žena s višom stručnom spremom u 2013., odnosno 55 posto u 2014. godini).

U izvještaju se ocjenjuje da bi se ovi podaci mogli povezati s već uočenim trendom većeg broja žena među diplomiranim studentima na visokoškolskim ustanovama, kao i s većim sudjelovanjem žena među nastavnim osobljem u školama.

Tijekom 2014. u RS-u se prvi put primjećuje veći udio žena i u nekvalificiranoj radnoj snazi (51 posto), ali i među zaposlenim magistrima (51 posto).

U usporedbi s 2010. godinom u odnosu na 2014., primjećuje se blagi porast zaposlenosti žena u poslovnim subjektima (2010. - 41,51 posto, 2014. - 43,13 posto u odnosu na ukupan broj zaposlenih).

Na osnovu podataka Zavoda za statistiku RS-a, može se konstatirati i da je u svim općinama tog bh. entiteta veća zaposlenost muškaraca nego žena (56 posto muškaraca i 44 posto žena).

Počevši od 2012., odnosno 2013. godine, u nekoliko općina RS-a zabilježena je veća zaposlenost žena u odnosu na muškarce samo u tri lokalne zajednice (Istočna Ilidža - 56 posto, Kostajnica - 51 posto i Vukosavlje - 52 posto).

Manji udio u vlasništvu

Najveći disparitet zaposlenosti muškaraca u odnosu na žene je zabilježen u pet općina: Milići (33 posto žena), Osmaci (25), Petrovac (24), Ribnik (27 ) i Han- Pijesak (32 posto) i nema značajnijih promjena uzevši u obzir razdoblje 2010.-2014. godina.

Također, može se konstatirati da su žene manjina među zaposlenima i samozaposlenima, ali čine izrazitu većinu među neplaćenim pomažućim članovima domaćinstava, što ukazuje na to da žene zaista rade, ali da nemaju status zaposlenih niti prava iz takvog statusa.

Na osnovu podataka Ministarstva industrije, energetike i rudarstva RS-a, analizirana je i struktura vlasništva nad malim i srednjim poduzećima i poduzetničkim radnjama za 2013. godinu, po spolu.

Evidentno je da su žene u značajno manjem broju vlasnice malih i srednjih poduzeća i poduzetničkih radnji u ovom bh. entitetu, što je važan pokazatelj zastupljenosti žena u poduzetničkoj aktivnosti.