Zračna luka Mostar očekuje 100.000 gostiju

Tekst članka se nastavlja ispod banera

"Bez zračnih luka nema ni razvijenog turizma", poručuju iz Zračne luke Mostar, koja bi sljedeće godine, barem prema predviđanjima menadžmenta, mogla oboriti rekord od 100.000 putnika.

Uvođenjem charter letova za Libanon i Geteborg postali su još ozbiljnija konkurencija Splitu, Dubrovniku i Sarajevu, ali za razvoj trebaju dobar vjetar u leđa i financijske injekcije svih razina vlasti.

Zračna luka Mostar ima ono što mnoge u okruženju nemaju - nevjerojatnu blizinu i planina i mora, a od vjerskom turizmu poput Međugorja i Blagaja da i ne govorimo. Premda se o tomu ne želi govoriti naglas i javno, mnogi nisu željeli rast i napredak mostarske zračne luke jer bi to značilo manje posla za susjedne zračne luke, ali i autoprijevoznike.

Četiri godine već Zračna luka bilježi rast prometa. Ove godine očekuju 80.000, a iduće godine 100.000 putnika, ponajprije zahvaljujući charter letovima iz Rima, Libanona i Geteborga.

Nažalost, čini se da će se zbog financija, morati još čekati na suradnju s niskobudžetnim kompanijama, a novčane injekcije im trebaju i za modernizaciju.

"Niskobudžetne linije traže subvencioniranje, odnosno smanjenje nekih troškova u samoj zračnoj luci, a ona se s tim sama ne može nositi. Ali svi skupa možemo i trebamo na tome raditi", ističe Andrija Krešić, direktor Turističke zajednice HNŽ-a.

"Uzet ću primjer Dubrovnika, gdje se ulažu milijunska sredstva, to je projekt od državnog vitalnog interesa, nešto novca dala je država, nešto je iz europskih IPA fondova. Mislim da treba samo malo pogledati van Mostara i da su tu nadomak rješenja - Zadar i Dubrovnik i slična moguća rješenja", navodi za FTV Marko Đuzel, rukovoditelj Sektora prometa i sigurnosti Zračne luke Mostar.

Ipak, turistički djelatnici očekuju dobru sezonu kako u Mostaru koja je prema mnogim svjetskim turističkim časopisima destinacija broj jedan, tako i za ostala hercegovačka područja. I pred sezona je počela zadovoljavajuće, a s terena dolaze informacije kako je većina kapaciteta, kako na moru tako i na kopnu, u velikoj mjeri popunjena.