BH proizvođači: Snabdijevanje BH tržišta piletinom stabilno, ali ...

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Prije dva-tri tjedna, najvažnije vijesti, pored onih o COVID-19 pandemiji i širenju virusa, bile su vijesti o masovnoj kupovini i pravljenu zaliha hrane, sredstava za čišćenje i dezinfekciju, te toalet papira.

Ove vijesti su obično bile ilustrirane prikazima praznih polica u supermarketima u upućivale su na to da će nestašica hrane i drugih potrepština postati ozbiljan problem.

I nakratko, u Bosni i Hercegovini, ta nestašica je bila stvarna, ali ne i kada je u pitanju bilo pileće meso i prerađevine. Na tome možemo zahvaliti snažnoj BH peradarskoj industriji i proizvođačima koji znaju što rade.

Tijekom zadnje četiri godine Sweden/USAID FARMA II projekt intenzivno podržava razvoj peradarskog sektora u BiH i pruža podršku u usklađivanju relevantnih zakona i odredbi sa onima iz EU. Projekt također pomaže proizvođačima i prerađivačima piletine u ispunjavanju uvjeta za izvoz u EU uključujući zdravstvenu i kontrolu kvalitete, te pri povećanju produktivnosti.

BiH je prošle godine dobila odobrenje Europske unije za izvoz piletine, pilećih prerađevina i jaja za dalju preradu, a prve isporuke na EU tržište otišle su u rujnu.

Primjena standarda za sigurnost hrane

COVID-19 pandemija nije iznenadila BROVIS, proizvođača pilećeg mesa iz Visokog i člana AKOVA GRUPE, i Jasmin Spahić, direktor BROVIS-a, naglašava da su oni bili sposobni na nju odgovoriti.

''U našoj proizvodnji hrane mi svakako primjenjujemo HACCP sigurnosne standarde zasnovane na ključnim kontrolnim točkama u analizi opasnosti, i naši uposlenici su navikli na svakodnevno nošenje zaštitne opreme. Sa pojavom korona virusa mi smo brzo reagirali. Nabavili smo dodatnu zaštitnu opremu, kao i sredstva za dezinfekciju koja uposlenici koriste ne samo dok rade već i kod kuće'',

Snažna proizvodnja i sigurna radna mjesta

Jasmin kaže da njihova proizvodnja teče po striktnom rasporedu od momenta kade se pile izleže, preko tova pileta, do proizvodnje i prerade mesa. On navodi da pandemija nije utjecala na ovaj proces, ali da je tijekom mjeseca ožujka došlo do porasta u potražnji od nekih 15 posto koji su oni mogli zadovoljiti.

''Primijetili smo inicijalni porast u potražnji koji smo mogli pokriti. Mi sami proizvodimo stočnu hranu i surađujemo sa više od 100 gazdinstava to jest kooperanata koji za nas uzgajaju brojlere, tako da smo sa te strane bili u dobroj poziciji''.

MADI, prerađivač piletine iz Tešnja, se u istom periodu odlučio na smanjenje izvoza, zapošljavanje dodatnih 30 radnika, i povećanje proizvodnje za 15 posto, te obustavu novih projekata kako bi oslobodili resurse koji su u tom momentu bili potrebniji stabilizaciji domaćeg tržišta.

''Na početku pandemije smatrali smo da prvo moramo zadovoljiti potrebe domaćeg tržišta, pa tek onda razmišljati o izvozu. Naša reakcija je, ako mogu tako reći, bila patriotska, i nismo željeli dozvoliti da kod naših potrošača dođe do nestašice pilećeg mesa ili prerađevina'', kaže direktor MADI-a, Maid Jabandžić.

Maid naglašava da bez obzira na sve, MADI neće otpuštati radnike, pa ni novozaposlene, dok Jasmin kaže da će uraditi sve da do toga ne dođe.

Prilagođavanje situaciji

Bilo kako bilo, tržišta su vibrantna i situacija se mijenja iz dana u dan. Na primjer, prije nekoliko dana Kosovo je ukinulo takse na proizvode iz Bosne i Hercegovine, CEFTA radi na uspostavljanju zelenog koridora za promet osnovnih proizvoda na Zapadnom Balkanu, a ponuda i tražnja na različitim tržištima bilježe fluktuacije.

Potražnja na BH tržištu se vratila na onu raniju pa je krajem ožujka MADI čak zabilježio i pad potražnje na domaćem tržištu. MADI izvozi 12 posto svojih proizvoda u Srbiju, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Njemačku i Švedsku, dok AKOVA GRUPA izvozi dio svojih proizvoda u zemlje regije kao i u Europsku uniju, posebno u Hrvatsku.

''Situacija se trenutno stabilizirala ali rizik uvijek postoji. Ne postoji biznis sa nula posto rizika, tako da ćemo mi svakodnevno pratiti situaciju i po potrebi se prilagođavati'', kaže Jasmin. ''Tržište je volatilno, treba pratiti situaciju''.

Maid je ipak skeptičniji, i njegov veliki strah trenutno je to da bi uslijed ekonomske krize moglo doći do velike kontrakcije tržišta. On taj scenarij vidi ne samo u BiH već globalno.

''Ovo bi mogla biti najveća ekonomska kriza od Drugog svjetskog rata i mi moramo biti spremni na to'', upozorava Maid.