BiH jedina zemlja koja nema naftne rezerve

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Bosna i Hercegovina je jedina zemlja u Europi koja nema obvezne zalihe nafte i naftnih derivata, na šta je EU upozorava već više od desetljeća, ali bez rezultata.

Naime, jedna od najvažnijih europskih obveza u oblasti energetike za svaku zemlju koja želi da postane članica EU je da mora da uskladišti ovih zaliha u količini od barem tri mjeseca redovne potrošnje. Na ovo je BiH ponovo upozorena u izvještaju Energetske zajednice predstavljenom u ponedjeljak, u kojem je ponovo ukazano na to da BiH nema obvezne rezerve. Istina, i ostale zemlje u regiji imaju probleme u ovoj oblasti, ali na ovaj ili onaj način postoji barem dio obveznih zaliha koje se mogu koristiti.

Iznimka 

Primjera radi, u Crnoj Gori postoje zalihe, ali još u zakonu ne postoji obveza da se one skladište, dok je u Albaniji po zakonu to obveza naftnoprerađivačke industrije, a na samoproglašenom Kosovu postoji obveza komercijalnih entiteta koji se bave naftnim derivatima da čuvaju pet posto zaliha, ali ne na način kako je to propisano europskim pravilima.

Srbija, kako je naglašeno u izvještaju, ima zakonodavstvo, ali zalihe trenutno iznose 21 dan dnevnih potreba, međutim s tendencijom daljeg rasta.

Nezavisne novine nisu mogle saznati je li komercijalna poduzeća u BiH imaju bilo kakve zalihe, ali činjenica je da Energetska zajednica u svom izvještaju za sve zemlje spominje načine na koji se skladište ove rezerve, osim za BiH.

EU je 2007. godine usvojila Akcijski plan i način skladištenja nafte i naftnih proizvoda, kako bi se za europske potrošače omogućile bolje cijene ovih energenata i spriječilo izbijanje lančanog poskupljenja sve robe i usluga koji zavise od povoljnih cijena nafte i naftnih derivata. S obzirom na to da je u EU na pomolu energetska kriza, izvjesno je da će ove zalihe koje postoje na teritoriji EU pomoći da se situacija stabilizira.

Prema izvještajima Europske statističke službe Eurostat, pet zemalja EU nema ove zalihe na svojoj teritoriji, ali, kako piše na situ Međunarodne agencije za energetiku, sve ove zemlje imaju dogovore sa susjednim zemljama da u njihovo ime skladište ove zalihe, što je, inače, dozvoljeno Direktivom EU.

Pitanje nacionalne sigurnost

"Neke zemlje svoje zalihe drže u drugim zemljama zbog logističkih razloga, kao što su luke u susjednim zemljama gdje je moguće zalihe brzo istovariti i isporučiti kroz naftovode. Ovo omogućava efikasno skladištenje, posebno za one zemlje koje nemaju dovoljno domaćih kapaciteta, ili ako je veliki centar lociran u  blizini granice", naglašeno je na stranici Međunarodne agencije za energetiku.

I u posljednjem izvještaju o BiH Europske komisije činjenica da BiH nema zalihe predstavljena je kao problem.

"Snažno želimo da ohrabrimo BiH da razvije potrebnu legislativu, uspostavi tijelo na državnoj razini za obvezne rezerve nafte i omogući harmonizaciju zakona na entitetskim razinama, što je u skladu s Europskom pravnom stečevinom", naglasili su oni.

U navedenoj Direktivi EU, obvezno držanje zaliha nafte tretira se kao pitanje nacionalne sigurnosti.

"Pitanje dostupnosti nafte i očuvanja energetskog snabdijevanja je esencijalno pitanje pravne sigurnosti u Zajednici, a postojanje središnjoj skladištenja dovodi EU bliže ostvarenju ciljevima u ovoj oblasti", naglašeno je.