(ne)reforma
BiH neće moći ispuniti postavljene ciljeve o redukciji zagađenja
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Bosna i Hercegovina zbog unutarnjih problema nije ispunila svoje obveze u vezi s reformom sektora energetike, navedeno je u najnovijem godišnjem izvještaju Energetske zajednice o implementaciji ove oblasti, navedeno je u Tajništvu Energetske zajednice.
Kako stoji u izvještaju, kojeg prenose Nezavisne novine, BiH nije implementirala ni Drugi energetski paket EU, koji je prestao da važi, a već je na snazi Treći paket. Neke od oblasti u kojima nije ostvaren napredak su, kako ističu, i dalje neodvajanje distributera od proizvođača električne energije, kao i nedostatak ovlaštenja na razini državnog regulatornog tijela. Osim toga, ne postoji zakonska osnova za uspostavljanje regionalnog tržišta električne energije, a i gasni sektor funkcionira mimo europskog okvira.
RS usvojila zakon o plinskom sektoru
"Jedino je RS usvojila Zakon o plinskom sektoru koji je uglavnom usklađen s pravnom stečevinom Energetske zajednice, ali sve dok nema državnih institucija u ovoj oblasti, ovaj entitet je izoliran od države", naglašeno je.
Iako je, kako naglašavaju, BiH započela zelenu tranziciju ka obnovljivim izvorima energije i ekološki prihvatljivoj proizvodnji energije, u izvještaju ocjenjuju da BiH vrlo vjerojatno neće biti u stanju da ispuni postavljene ciljeve o redukciji zagađenja od 40 posto.
Kao glavni razlog navode da BiH i dalje planira izgradnju elektrana na ugalj i podsjećaju da se u Tuzli gradi jedan takav objekt koji je pod znakom pitanja zbog procesa koji je Energetska zajednica pokrenula protiv FBiH.
"BiH je usvojila Državni plan za smanjenje štetnih emisija, umjesto da je uvela ograničenja za emisije na pojedinačnoj osnovi. Međutim, ni plan nije implementiran za emisije sumpornog dioksida", naglašeno je, uz napomenu da je prošle godine BiH kroz subvencije elektranama na ugalj uplatila 22,7 milijuna eura.
Izgradnja infrastrukture
Gledano procentualno, najmanje je urađeno iz oblasti izgradnje infrastrukture, odnosno realizirano je samo osam posto mjera, a nijedan infrastrukturni projekt iz ove oblasti još nije započet.
Također, nijedan projekt iz oblasti gasne infrastrukture još nije započet, a realizirano je samo 19 posto planiranih mjera. Samo postotak više mjera realiziran je u oblasti naftnih projekata. Najviše implementiranih mjera, njih 89 posto, realizirano je u oblasti statistike, uz napomenu da je ova reforma skoro u potpunosti završena. Između 40 i 50 posto realizacije ostvareno je u oblastima obnovljive energije i energetske efikasnosti i suzbijanja klimatskih promjena.
BiH se nije sjajno provela ni kad su u pitanju sudski procesi. U izvještaju se, naime, govori o osam procesa protiv BiH, uglavnom zbog kršenja propisa Energetske zajednice iz oblasti električne energije, plina, državne pomoći, Trećeg energetskog paketa, infrastrukture, energetske efikasnosti i zaštite životne sredine.
Gruzija se najviše promijenila
U Tajništvu Energetske zajednice su za "Nezavisne" rekli da je izvještaj pokazao da je BiH na dnu, koja, uz Gruziju, ima najviše otvorenih slučajeva zbog kršenja obveza.
"Gruzija je najnovija članica Energetske zajednice, koja se najviše pomjerila prema naprijed u tijeku ovog perioda", kažu oni.
Sve zemlje su, kako su nam naglasili, napravile iskorak u oblasti obnovljivih izvora energije, i to usprkos izazovima izazvanih korona krizom. Najveći je, kako kažu, napredak ostvarila Crna Gora, a Ukrajina je uspjela preteći Srbiju i Sjevernu Makedoniju.
Janez Kopač, generalna tajnica Energetske zajednice, u pisanom odgovoru nam je istaknuo da je veliki fokus na klimatskim promjenama, ali da Zajednica još nema čvrst pravni okvir za ove projekte.
"Pohvalili bismo Crnu Goru zbog toga što su prvi predstavili program trgovine emisijama. Sjeverna Makedonija vodi u pripremi integriranog plana za energetiku i klimu, a slijede Albanija, BiH i Gruzija", kaže on.