BiH nije u opasnosti od grčkog scenarija ... zasada!

Tekst članka se nastavlja ispod banera

BiH je zadužena zemlja, ali ne u tolikoj meri da bi joj zaprijetio bankrot kao što je to slučaj sa Grčkom koja je godinama živjela ''iznad mogućnosti'', smatra profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Fikret Čaušević.

''Grčki javni dug je dostigao 130 posto bruto domaćeg proizvoda, a bosanskohercegovački je ispod 50 posto bruto domaćeg proizvoda, i u tom kontekstu BiH ne prijeti tako veliki problem'', kaže Čaušević.

No, financijska situacija u zemlji daleko je od povoljne. Javni dug u BiH premašuje osam milijardi KM, od čega se dvije trećine odnosi na unutarnji dug. Kriza 2008, odnosno 2009. godine pokazala je da su političari projektirali nerealne proračune, zbog čega je aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) bio neophodan.

''Nesposobne vlade'' ovise od tuđe pomoći

Bivši federalni ministar financija profesor Nikola Grabovac podsjeća da je Federacija BiH prije nešto više od pet godina imala proračunski suficit od 200 milijuna KM, te da tada nije bilo potrebe za aranžmane sa MMF-om. On ističe da je složena financijska situacija posljedica ''strukturalnih poremećaja do kojih su dovele nestručne i nesposobne vlade''.

''Vlade u ovom trenutku ne poduzimaju nikakve mjere za zaštitu proračuna i platne deficite u BiH. Trgovinski deficit godišnje iznosi preko šest milijardi KM, što je dosta visoko za nerazvijenu BiH i mislim da se u narednom periodu možemo naći u izuzetno složenoj situaciji'', kaže Grabovac.

Od ukupnih rashoda institucija BiH u prošloj godini, koji su iznosili više 977 milijuna KM, oko 955 milijuna potrošili su proračunski korisnici, no Grabovac smatra da bi nove proračunske restrikcije bile rizične.

''Smanjili bi se doprinosi za zdravstvene i mirovinske fondove te školstvo što bi ugrozilo i te proračunske potrošače. Rešenje je u zapošljavanju i pokretanju vlastite proizvodnje'', smatra Grabovac.

Poremećene društvene vrijednosti

Prve na udaru proračunskih ograničenja u BiH do sada su bile ugrožene kategorije stanovništva. Posljedice restrikcija gotovo i da ne bi osjetili zaposleni u institucijama vlasti, ministri ili zastupnici čija su primanja neusklađena sa stvarnim mogućnostima i višestruko premašuju primanja zaposlenih u prosvjeti ili recimo policiji.

''Očito je da su u BiH poremećene vrijednosti i na tom planu se skoro ništa ne radi. Sve se aktivnosti svode na borbu za pozicije u institucijama vlasti, a bitnih, kreativnih aktivnosti za poboljšanje ekonomske situacije nema niti na jednom nivou vlasti u BiH“, tvrdi Grabovac.

Prema istraživanjima nevladinih organizacija, troškovi u institucijama vlasti u BiH znatno su veći od troškova u drugim zemljama sa sličnim nivoom rasta bruto društvenog proizvoda.

U usporedbi sa članicama Europske unije, troškovi vlada u BiH značajno nadmašuju relativne troškove vlasti u tim zemljama, a rashodi institucija vlasti u najvećoj mjeri namijenjeni u svrhe koje ne sadrže elemente za poticaj razvoja.