BiH - Veliki potencijali za zapošljavanje u sektoru obnovljivih izvora energije

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Nedavno objavljeni podaci Međunarodne agencije za obnovljivu energiju (IRENA) ukazuju da je sektor obnovljivih izvora energije (OIE) do kraja prošle godine kreirao više od 10 milijuna radnih mjesta u svijetu.

''Taj podatak uključuje i velike hidroelektrane koje se recimo ne grade u BiH, ali su veoma značajne u radu i proizvodnji električne energije koja se ubraja u obnovljivu električnu energiju u BiH (oko 40 posto). To su radna mjesta koja su već davno kreirana, dakle bez novih radnih mjesta u sektoru velikih hidroelektrana'', prokomentirao je za Fenu stručni konzultant za obnovljive izvore energije Nihad Harbaš govoreći o potencijalima za dobivanje i korištenje energije iz obnovljivih izvora, te zapošljavanja u ovom sektoru.   

Kada je riječ o OIE u BiH, napomenuo je Harbaš, vrlo je česta pojava nerazumijevanja te oblasti u smislu da vlada mišljenje da se OIE odnose samo na električnu energiju, koja u bh. energijskom miksu (prema procjenama) zauzima 30 do 35 posto, zavisno od hidrološke godine. Segment grijanja, odnosno proizvodnje toplotne energije, pogotovo neefikasno koristeći razne oblike biomase kao što je ogrjevno drvo u domaćinstvima, jako je prisutan u BiH.

''Promatrajući taj sektor sa aspekta zapošljavanja, odnosno otvaranja novih radnih mjesta, najveći doprinos je u drvoprerađivačkoj industriji, odnosno proizvodnji peleta, briketa i drvne sječke. To su grane koje su se značajno razvile u zadnjih deset godina u BiH, pa je tako otvoreno 60-ak peletara i briketara, nekoliko toplana je prešlo na biomasu, ali i fabrika za proizvodnju kotlova, što je povoljno za bh. društvo jer se u kompletnom lancu snabdijevanja zapošljava domaća radna snaga. Naravno, ovo tržište treba urediti da se ne bi dešavalo ono što se desilo sa cijenom peleta prošle zime. Dakle, potrošači se moraju zaštiti'', naveo je Harbaš.   

Ostale tehnologije OIE u BiH su uglavnom za proizvodnju električne energije, a najviše solarne elektrane i male hidroelektrane. Tehnologije ovih oblika, kako je dodao Harbaš, većinom su uvozno orijentirane, mada postoji jedan proizvođač turbina za male hidroelektrane što je pozitivan primjer zapošljavanja u BiH.

''Mora se istaknuti da u industriju OIE u segmentu zapošljavanja ulaze i svi oni koji se bave konzaltingom, projektiranjem, savjetovalištem i slično. BiH i u tom smislu nema dovoljno razvijenih stručnjaka jer skoro svaki projekt planiraju, pa i realiziraju međunarodni eksperti potpomognuti domaćim'', dodao je Harbaš.  

Zaključio je da postoji veliki potencijal za korištenje i razvoj onih tehnologija koje će generirati više radnih mjesta na domaćem nivou, a ne uvozu stranih tehnologija.