Cijene nafte porasle drugi tjedan zaredom

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Na svjetskim su tržištima cijene nafte porasle i prošloga tjedna, drugoga zaredom, jer OPEC ne kani povećati proizvodnju i tako nadoknaditi smanjenje ponude iz Irana, unatoč pozivima predsjednika SAD-a Donalda Trumpa da se smanje cijene.

Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna porasla 0,7 posto, na 78,80 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 2,5 posto, na 70,80 dolara.

Podršku cijenama pružaju najavljene sankcije SAD-a na iranski naftni sektor koje bi trebale stupiti na snagu početkom studenoga.

Podaci o kretanju tankera i naftnoj proizvodnji pokazuju da je iranski izvoz nafte počeo padati i prije američkog uvođenja sankcija iranskom naftnom sektoru.

"Iranski izvoz smanjuje se brže i u većoj mjeri nego što se očekivalo, i to u razdoblju snažne sezonske potražnje. Budući da se istodobno naglo smanjuju i rezervni kapaciteti, tržište ostaje izloženo cjenovnim šokovima povezanim s ponudom", naveli su analitičari ANZ-a u bilješci klijentima.

Zbog toga je u petak cijena barela na londonskom tržištu dosegnula 80 dolara. To je tek četvrti put ove godine da je cijena dosegnula tu razinu.

No, ni ovoga se puta nije uspjela održati iznad nje jer se špekuliralo da bi Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i skupina neovisnih proizvođača mogle povećati proizvodnju kako bi nadoknadile manjak ponude iz Irana.

Tim više što je Trump pojačao pritisak na OPEC, pozivajući kartel da "odmah nešto poduzme da cijene padnu!". "Štitimo zemlje na Bliskom istoku, bez nas ne bi bile dugo sigurne, a usprkos tome stalno podižu cijene nafte!", poručio je Trump.

Povećana cijena nafte u SAD-u mogla bi zadati glavobolje Trumpu uoči izbora za Kongres na polovici predsjedničkog mandata koji se održavaju u studenom.

Trumpova kritika upućena je prvenstveno Saudijskoj Arabiji, najvećem proizvođaču u OPEC-u, nakon što je ta zemlja objavila da bi barem kratkoročno mogla tolerirati cijene nafte iznad 80 dolara, tumači analitičar Commerzbanka Carsten Fritsch.

"Saudijska Arabija sada je u dilemi - odbije li povećati proizvodnju, to će značiti da ide protiv saveznika Trumpa. Pokori li se Trumpovom zahtjevu, postat će njegova suradnica, a OPEC-ovi kapaciteti mogli bi biti testirani do krajnjih granica", dodao je Fritsch.

Unatoč Trumpovom pritisku, Saudijska Arabija u nedjelju je, zajedno s Rusijom, njezinim najvećim saveznikom među proizvođačima nafte izvan OPEC-a, odbila povećati proizvodnju nafte.

"Ne utječemo na cijene", poručio je saudijski ministar energetike Khalid al-Falih, nakon sastanka ministara članica OPEC-a i drugih proizvođača nafte u Alžiru, koji je završio bez službenog prijedloga o povećanju proizvodnje.

Falih je istaknuo kako Saudijska Arabija ima kapacitete za povećanje proizvodnje, no to ne planira jer ovog trenutka to nije potrebno.

Ruski ministar energetike Aleksander Novak također je istaknuo da nema potrebe za povećanjem proizvodnje. Novak drži da su trgovinski rat između Kine i SAD-a, kao i američke sankcije nad Iranom, novi izazovi za naftno tržište.

Zahvaljujući tome, u ponedjeljak ujutro cijena barela na londonskom tržištu dosegnula je 79,70 dolara, dok je na američkom tržištu porasla na 71,55 dolara.

Analitičari kažu da bi daljnji rast cijena mogao biti ograničen jer u ponedjeljak navečer na snagu stupaju 10-postotne carine na uvoz 200 milijardi dolara vrijedne kineske proizvode u SAD.

Peking će, kako je najavio uzvratiti carinama na uvoz 60 milijardi dolara vrijedne američke proizvode. Uz to, otkazao je za ovaj tjedan zakazane pregovore o trgovini te poručio da zamjenik premijera Liu He neće doći na prije dogovoreni sastanak u Washington.

Trgovinski rat između dvaju najvećih svjetskih gospodarstava započeo je u srpnju kada je Washington uveo carine na 34 milijardi dolara vrijednu kinesku robu.

Tenzije su ojačale u kolovozu kada je u drugoj rundi borbe Trump uveo 25-postotne carine na uvoz 16 milijardi dolara vrijedne kineske robe.

Kina je u oba slučaja uzvratila carinama istog intenziteta, a trgovinski rat između dvaju najvećih svjetskih gospodarstava mogao bi izazvati slabljenje međunarodne trgovine i usporavanje rasta globalnog gospodarstva. A to bi izazvalo slabljenje potražnje za energentima.S druge strane, za očekivati je da će proizvodnja u SAD-u i dalje stagnirati nakon što je nedavno dosegnula rekordne razine.

U petak je, naime, tvrtka Baker Hughes objavila da je prošloga tjedna broj naftnih postrojenja u SAD-u smanjen drugi put u posljednja tri tjedna, za jedno postrojenje, na njih 866, prenosi Hina.