Cijene plina u Europi drastično pale, šta to znači za BiH?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Nakon drastičnog skoka cijena plina početkom rata u Ukrajini, cijena ovog energenta u Europi je pala ispod 30 eura. Naime, jedno vrijeme je megavat-sat plina koštao čak 277 eura, dok je cijena sada skoro 10 puta manja.

Zahvaljujući obilnoj opskrbi i blagoj zimi cijene prirodnog plina u Europi su se stabilizirale na najnižoj razini u posljednje dvije godine.

Tako je u utorak na referentnoj nizozemskoj digitalnoj platformi megavat-sat plina s rokom isporuke od mjesec dana iznosio 29,7 eura, prenosi dpa.

Puna skladišta

Zasluge nižih cijena su, prema analitičarima, dobra opskrba ukapljenim prirodnim plinom iz uvoza, te puna skladišta država zahvaljujući blagoj zimi.

Popunjenost skladišta u Njemačkoj je prethodnog vikenda bila na 83,80 posto.

Podsjećamo, početkom prošle godine cijena plina po megavat-satu iznosila je 79 eura, dok je u listopadu 2023. godine iznosila 57 eura jer je zbog sukoba u Pojasu Gaze postojala zabrinutost za opskrbu, ali od tada je cijena u padu.

Inače, najviša cijena plina po megavat-satu od 277 eura bila je u kolovozu 2022. godine zbog smanjene opskrbe iz Rusije, te je nakon toga Norveška postala glavni opskrbljivač Europe ovim energentom.

Nihad Harbaš, stručnjaka za energetiku i generalni tajnik Centra za održivu energetsku tranziciju “Reset”, kako će se pad cijena plina u Europi odraziti na Bosnu i Hercegovinu.

Očekivanja za BiH

"Očekivanja za BiH su blagi rast cijena plina (do tri posto) zbog vanjskopolitičkih faktora na koje ne možemo utjecati, te umjeren rast (oko pet posto) zbog unutrašnjih faktora u BiH. Na unutrašnje faktore možemo utjecati, ali akteri u plinskom sektoru svoje operativne, ali i razvojne troškove, baziraju samo na jednoj mjeri: povećanju cijena transporta i distribucije plina koje će snositi krajnji potrošači, bez ikakve zaštite istih", objašnjava Harbaš.

Dodaje da se od vlada traži da se plin subvencionira, što je dobra populistička, ali ne i održiva mjera.

"Zbog broja aktera u plinskom sektoru (opskrbljivači, transporteri, operateri, krediti, nefunkcionalno upravljanje, itd.) cijene plina krajnjim korisnicima konstantno rastu, te se mnogi odlučuju na prelazak na druge energente. Dakle, akteri u plinskom sektoru režu granu na kojoj sjede, a to je smanjivanje konzuma, što srednjeročno vodi ka tome da će potrošnja plina u BiH biti ispod četiri posto, a dugoročno bude skoro zanemariva", naglasio je Harbaš za Nezavisne novine.