Hoće li Hercegbosanska županija biti lider u korištenju obnovljivih izvora energije

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Zemlje EU-a obvezale su se da će do 2030. smanjiti emisije za barem 55 posto u odnosu na razine iz 1990. Za takvo smanjenje potreban je veći udio energije iz obnovljivih izvora i veća energetska učinkovitost.

Ovim energetskim putem odlučila je ići i Bosna i Hercegovina koja se Ugovorom o osnivanju Energetske zajednice obvezala da preuzme pravnu stečevinu Energetske zajednice u svoje zakonodavstvo, između ostalog, i iz oblasti obnovljivih izvora energije.

Potencijal Hercegbosanske županije

Najveći potencijal za dobivanje energije iz obnovljivih izvora na području Hercegovine, prema studiji Međunarodne agencije za obnovljive izvore energije (IRENA) i procjene potencijala, ima Hercegbosanska županija. Njezino zemljopisno područje ima iznimni potencijal za gradnju vjetroelektrana.

Podaci pokazuju da isplativ potencijal vjetroelektrana iznosi 10.619 megawata, a potencijalna proizvodnja 22.893 GWh, što je skoro dvostruko više od potreba za električnom energijom u BiH. Radi usporedbe godišnja potrošnja električne energije u BiH iznosi oko 12.330 GWh.

S toga se na području ove župnije planira gradnja više desetaka vjetroelektrana. Nakon istraživanja odabrano je više lokacija za vjetroelektrane na području općina Glamoča, Kupresa, Grahova, Tomislavgrada i Livna.

Do sada su izgrađene dvije čiji su investitori Elektroprivreda Hrvatske zajednice HercegBosne i tvrtka FEAL iz Širokog Brijega. U tijeku je izgradnja 133 milijuna eura vrijedne vjetroelektrane Ivovik kod Livna, koju investiraju kineske državne kompanije  PowerChina Resources i Genertec.

Nove vjetroelektrane pripremaju graditi EP HercegBosne sa sjedištem u Mostaru, FL Wind, te FEAL.

Zadnjim dozvolama koje je Vlada Hercegbosanske županije odobrila izgradnju vjetroparka ”VE Debelo Brdo” i ”Turska Mala”, a koji se nalaze u općini Kupres, ova županija je potvrdila da je definitivno lider u proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora u ovoj zemlji.

Radi se o vjetroelektrani instalirane snage 54 megawata, planirane godišnje proizvodnje između 120 i 150 gigawatsati električne energije. Koncesija za proizvodnju električne energije je izdana na razdoblje od trideset godina tvrtki Koncig iz Posušja.

Predsjednik ove vlade, Ivan Vukadin rekao je kako ovim odlukama Hercegbosanska županija laganim ali sigurnim korakom zauzima mjesto pod suncem kad je u pitanju iskorištavanje bogatstva  obnovljivih izvora energije.

Važan set proeuropskih zakona

Kao potpisnica Ugovora o osnivanju Energetske zajednice Bosna i Hercegovina ima obvezu uraditi reformu sustava podsticaja, odnosno na jasniji i transparentniji način dodjeljivati podsticaje kako malim tako i velikim proizvođačima iz obnovljivih izvora energije.

Osim toga, potrebno je i omogućiti građanima da se na jednostavniji način uključe u dekarbonizaciju energetskog sektora.

S ovim ciljem krajem srpnja Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine usvojio je važan set proeuropskih zakona. Radi se, naime, o Zakonu o energiji i regulaciji energetskih djelatnosti, Zakonu o električnoj energiji i Zakonu o korištenju obnovljivih izvora energije i učinkovite kogeneracije.

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić kazao je da se ovim zakonima uređuju elektroenergetska politika i planiranje, kao i elektroenergetska djelatnost i dozvola za obavljanje, te reguliranje ove djelatnosti. Zakonom se, između ostalog, uređuju izgradnja elektrana, kao i proizvodnja i distribucija električne energije, te opskrba i trgovina električnom energijom.

Naime, ovim zakonima trebali bi se stvoriti konkurentnost na unutarnjem tržištu. Time bi se dobila jeftinija električna energija za domaćinstva i gospodarstva. Zakoni bi trebali bez dodatne papirologije stimulirati izgradnju postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije, u prvom redu Sunce i vjetar. Uredit će se i oblast izgradnje malih hidroelektrana, te unaprijediti kontrola i izgradnja postrojenja za proizvodnju električne energije.

„S ova tri zakona imamo visoke efekte - socijalne, ekonomske te se značajno približavamo Europskoj uniji, budući da sa ovim zakonima transponujemo ili se značajno prilagođavamo sa svih 35 poglavlja Europske unije“, rečeno je tijekom sjednice Doma naroda.

Usvajanje zakona pozdravila je i struka. Ovim će, kažu, biti olakšana izgradnja solarnih i vjetroelektrana.

„Očekujemo da će ova zakonska regulativa konačno omogućiti pristup europskim fondovima. Postoje određeni grantovi, podsticaji europskih banaka za izgradnju ovakvih kapaciteta“, kazali su.

Ovaj reformski paket je urađen kao tehnička asistencija međunarodnih organizacija GIZ i USAID i njihovih eksperata, uz angažman domaćih službenika iz nadležnih institucija. On Bosnu i Hercegovinu dovodi jako blizu ispunjavanju obveza iz energetsko-klimatološkog paketa.

Čista, cjenovno pristupačna i sigurna energija

Klimatske promjene i uništavanje okoliša egzistencijalna su prijetnja Europskoj uniji i svijetu. Europski zeleni plan, osmišljen za rješavanje tih problema, nova je europska strategija rasta, koja će Uniju pretvoriti u moderno, resursno učinkovito i konkurentno gospodarstvo.

Cilj je europskog zelenog plana učiniti Europu klimatski neutralnom do 2050., potaknuti gospodarstvo zelenom tehnologijom, stvoriti održivu industriju i promet te smanjiti onečišćenje. Pretvaranje klimatskih i ekoloških izazova u prilike učinit će tranziciju pravednom i uključivom za sve.

Kako bi postigao te ciljeve, EU poduzima mjere na nekoliko razina:

-              podupire razvoj i uvođenje čišćih izvora energije, kao što su obnovljivi izvori energije na moru i vodik

-              potiče integraciju energetskih sustava u EU-u

-              razvija međusobno povezanu energetsku infrastrukturu s pomoću energetskih koridora EU-a

-              revidira postojeće zakonodavstvo o energetskoj učinkovitosti i energiji iz obnovljivih izvora, uključujući njihove ciljeve za 2030.

Europska komisija predlaže da se obvezujući cilj udjela energije iz obnovljivih izvora u kombinaciji izvora energije u EU-u poveća na 40 %. EU je već postigao zavidne rezultate u smanjenju emisija stakleničkih plinova uz istodobno održavanje gospodarskog rasta. U narednim je godinama potrebno učiniti još više.

Europski zeleni plan poboljšat će dobrobit i zdravlje građana i budućih generacija tako što će osigurati:

-              svježi zrak, čistu vodu, zdravo tlo i biološku raznolikost

-              obnovljene, energetski učinkovite zgrade

-              zdravu i cjenovno pristupačnu hranu

-              rašireniji javni prijevoz

-              čišću energiju i najsuvremenije čiste tehnološke inovacije

-              dugotrajnije proizvode koji se mogu popraviti, reciklirati i ponovno upotrijebiti

-              u pogledu tranzicije, radna mjesta otporna na promjene u budućnosti i osposobljavanje u području vještina

-              globalno konkurentnu i otpornu industriju