Koliko je BiH uključena u gaming industriju?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Igranje videoigara u svijetu je već odavno prestalo biti hobi za najmlađe. Razlog sve veće popularnosti igranja je mogućnost zarade iz vlastitih domova, a najpoznatije gejmere u svijetu svakodnevno prati stotine tisuća fanova koji ne žale izdvojiti novac da bi bili dio globalnog fenomena gaming industrije.

Adnan Cerić je na vrijeme prepoznao beneficije gaming industrije. Slobodno vrijeme koje je provodio igrajući videoigre je i unovčio. Danas njegove aktivnosti u online svijetu igara prati višemilijunska publika.

''Zarada trenutno najviše zavisi od sponzora. Tisuću  pregleda se plaća 50 centi, trenutno imam preko šest milijuna pregleda mjesečno. Zaostali smo dosta za svijetom. U svijetu već postoje nagrade 50-100 milijuna eura za natjecanja. Polako to dolazi i mislim da je to budućnost'',  priča Adnan.

Gaming industrija u svijetu bilježi rekordne zarade, daleko ispred filmske i glazbene industrije. Pojedinci i iz naše zemlje su prepoznali beneficije ulaganja u svijet videoigara.

''Gamersku industriju u svijetu su već prepoznali kao sport i već postoje ekipe gdje su transferi igrača po pola milijuna  eura, a plaće su trocifrene. To je nešto u šta se isplati ulagati. Želimo biti odskočna daska mladima koji igraju i žele uspješnu karijeru'', kaže Adis Alikadić, direktor informatičke kompanije.

Od najbrže rastuće industrije 21. stoljeća BiH gotovo i da nema beneficija.

''Porezna uprava Federacije BiH do sada nije posebno obrađivala djelatnost koju navodite „igranje video igrica putem mobilnih aplikacija“, stoji u odgovoru Porezne uprave Federacije BiH.

Pored ekonomskih beneficija za one najbolje u ovoj industriji, većini prekomjernih korisnika virtualnog svijeta igara prijete ozbiljni zdravstveni problemi.

''Dolazi do poremećaja jer se zanemaruje ishrana, ritam sna, razvija se anksioznost, stvara se asocijalni karakter. Možemo govoriti o nekoj novoj virtuelnoj socijalizaciji, ali ona označava i gubitak kontakta sa realnošću'', objašnjava psiholog Danijel Maleč.

Iako se na Balkanu promjene događaju sporije, teško je prihvatiti da je digitalni svijet igara industrija budućnosti koju svijet razvija, bez obzira na negativne posljedice koje su moguće prekomjernim boravkom u virtuelnom svijetu. Struka upozorava da je neophodno raditi na edukaciji bh. društva te da je prijelaz sa realnog u digitalni svijet korak u evoluciji društva.