Koronavirus pustoši ekonomiju BiH

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Pandemija koronavirusa (Covid-19) pustoši ekonomiju Bosne i Hercegovine, stvarajući veliku štetu tvrtkama i tržištu rada. Dok se prihodi i mogućnosti za zapošljavanje smanjuju, nedostatak podataka onemogućava procjenu povećanja siromaštva i smanjuje mogućnosti za identifikaciju najugroženijih domaćinstava i donošenje efektivnih politika kao odgovor na očekivano povećanje siromaštva.

To je objavljeno na internet stranici Svjetske banke u tekstu čiji su autori ekonomisti te banke Leonardo Lucchetti i Jamele Rigolini.

''Početkom godine, prije izbijanja pandemije, ekonomski izgledi su bili pozitivni. Međutim, pandemija je preokrenula taj trend, pa se sada zemlja suočava s najvećom recesijom nakon svjetske financijske krize. Kao posljedica, broj zaposlenih osoba se do srpnja 2020. smanjio za oko 3 posto u odnosu na isti period 2019., a broj građana prijavljenih kao nezaposleni se povećao za više od 19.000.  

''U nedostatku ažurnih podataka o siromaštvu (posljednji datiraju iz 2015.), proveli smo simulacijsku analizu da bismo predvidjeli utjecaj pandemije na siromaštvo, tj. na ljude koji žive s manje od 5,50 dolara na dan. Rezultati pokazuju da bi preko 85.000 ljudi moglo osiromašiti kad ne bi bilo vladinih mjera u BiH, a da mnogi od onih koji bi vjerojatno zapali u siromaštvo, prije pandemije nisu bili obuhvaćenih programima socijalne zaštite'', citat je iz teksta.

Preliminarni rezultati nedavne online ankete, provedene putem agencije za istraživanje tržišta, također daju neke dokaze o neproporcionalno većem negativnom efektu pandemije na ugrožene skupine.

Približno 45 posto anketiranih je živjelo u domaćinstvu gdje je netko ostao bez posla ili mu je smanjeno radno vrijeme ili je poslan na neplaćeno odsustvo. Sličan udio ispitanika se suočio sa smanjenjem prihoda domaćinstva.

Ti utjecaji variraju između različitih socioekonomskih skupina, pri čemu oni u nepovoljnijem položaju, manje obrazovani i žene, spadaju među najteže pogođene.

Percepcije budućnosti su također pesimistične, pri čemu približno trećina ispitanika navodi da sljedećeg mjeseca neće moći spojiti kraj s krajem, navode također autori teksta.

Opširnije možete pročitati na stranicama Dnevnog avaza