Najviše od 1991.: Zbog korona virusa cijena nafte pala za više od 30 posto

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Cijena nafte za jedan dan je pala za više od 30 posto na svjetskom tržištu zbog koronavirusa, što je uzrokovalo pravi haos na svjetskim berzama.

Kako piše Financial Times, na samom početku trgovanja u ponedjeljak cijena barela na londonskom tržištu "potonula" je za više od 14 dolara i sada je 31,02 dolara, tačnije niža je za 31,5 posto.

Na američkom je tržištu, ipak, cijena barela pala za 32 posto, na 28 dolara.

U petak je dan zatvoren cijenom od 45,27 USD, a sa nedjelje na ponedjeljak cijena je pala na prosječno 32 dolara, što je pad od preko 30 posto za jednu noć. Ujedno, nafta je za sedam dana pala sa 55 dolara na 32 dolara.

Ovako oštar dnevni pad cijena nafte nije zabilježen još od siječnja 1991. godine, kada je započeo prvi Zaljevski rat i kada su cijene "potonule" za 33 posto.

Drastičan pad cijena nafte na najniži nivo od veljače 2016. posljedica je odluke Saudijske Arabije, najvećeg svjetskog izvoznika nafte, da kazni Rusiju, drugog najvećeg svjetskog proizvođača nafte, koja u petak nije pristala na prijedlog OPEC-a o daljnjem smanjenju proizvodnje.

Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njeni dojučerašnji saveznici, na čelu s Rusijom, duže su se pridržavali dogovora o smanjenju proizvodnje za 1,7 miliona barela dnevno kako bi se podržale cijene nafte koje su pod pritiskom zbog prevelike proizvodnje.

Posljednjih su tjedana, ipak, pod dodatnim pritiskom zbog strahovanja da će širenje koronavirusa izazvati usporavanje rasta globalnog gospodarstva, a time i potražnje za naftom.

Ali, Rusija nije pristala na dodatno smanjenje, nego je tražila da se ostane pri postojećem dogovoru o ograničavanju proizvodnje za 1,7 milijuna barela dnevno. Zbog toga je u ponedjeljak Saudijska Arabija započela smanjenje svoje prodajne cijene nafte, s isporukom u travnju, za sve kupce za 6-8 dolara.

Posljednjih su tjedana cijene nafte ionako bile pod snažnim pritiskom zbog širenja koronavirusa u svijetu, što će izazvati usporavanje rasta globalne privrede, a time i potražnje za naftom, prenosi Klix.