Elementarna nepogoda
Obućarska industrija u BiH gubi korak
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Proizvođači obuće u Bosni i Hercegovini koji su orijentirani na izvoz zbog posljedica pandemije virusa korona nalaze se u izuzetno teškoj situaciji, a prihodi bi ove godine mogli biti manji i do 40 posto u odnosu na ranije godine, ističu gospodarstvenici.
Radovan Pazurević, direktor Fabrike obuće "Sanino" iz Dervente, koja većinu proizvoda izvozi na zapadnoeuropsko tržište, kazao je za "Nezavisne" da imaju veliki problem zbog masovnog storniranja ugovora.
Otkazivanja ugovora
"Veoma često me inozemni partneri obavijeste da je njima ugovor s nekom firmom storniran te zbog toga ne mogu da angažiraju naše kapacitete i onda dolazi do otkazivanja ugovora i narudžbi", ističe Pazurević i dodaje da gospodarstvenici iz ove oblasti strahuju od toga što ih ove jeseni čeka.
"Budući da su u kolovozu godišnji odmori te da nema radne aktivnosti i stvaranja vrijednosti, nećemo moći ništa fakturirati, a ako nema fakture, nema ni realizacije, ni naplate. Samim tim bit će nam u rujnu i listopadu teško isplaćivati plaće radnicima", kazao je Pazurević.
Prema njegovim riječima, iako je ova firma prošlu godinu završila s pozitivnim poslovanjem od 3,6 milijuna KM, ove godine se ne mogu nadati uspješnom rezultatu, jer kako ističe Pazurević, ukupan prihod biće smanjen i do 40 posto.
Otpuštanja
"Zbog otkazivanja narudžbi, pada izvoza i smanjenog obujma proizvodnje, naša firma je morala otpustiti dio radnika. Za 35 radnika koji su radili na određeno vrijeme morali smo napisati rješenja o prestanku radnog odnosa", kaže Pazurević.
Dodao je da se stanje stabiliziralo barem što se tiče nabavke repromaterijala, iako je u početku to bio strahoviti problem, jer obućarska industrija najviše ključnog materijala kao što su koža i đonovi uvozi iz Italije.
Da je pandemija izazvana virusom korona za obućare elementarna nepogoda, smatra i Marinko Umičević, tehnički direktor Tvornice obuće "Bema" iz Banja Luke.
"Već dvije godine nema snijega u Europi, tako da je više od 100 milijuna pari cipela ostalo neprodato. A zbog mjera zatvaranja, tek sredinom travnja ove godine počele su raditi prodavnice. Zbog svega toga smanjene su narudžbe. Tako u listopadu nećemo raditi kompletan mjesec u pogonu u Mrkonjić Gradu i 20 posto u pogonu u Banja Luci. To je oko 500 radnika", kazao je Umičević za "Nezavisne".
Dodao je da korona udara repom, jer nema novih narudžbi, te nitko ne smije riziskirati i ulagati u novu proizvodnju, a zatvaraju se prodavnice.
Izvoz manji za više od pola milijuna KM
Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje BiH, izvoz obuće iz BiH u prvih sedam mjeseci ove godine manji je za više od pola milijuna KM nego lani u istom periodu.
"U prvih sedam mjeseci prošle godine BiH je izvezla robu u vrijednosti 18.441.832,97 KM, dok je za sedam mjeseci ove godine izvezena roba u vrijednosti 17.927.457,49 KM", kazali su iz UNO BIH
Igor Gavran, ekonomski analitičar, rekao je za "Nezavisne" da je industrija obuće BiH dugo bila u ekspanziji zahvaljujući vrhunskom kvalitetu i sposobnosti da ispuni standarde i najprestižnijih brendova, za kojima je širom svijeta traženja bila kontinuirano rastuća.
"Međutim, ovogodišnja kriza uzrokovana pandemijom prekinula je ovaj pozitivan trend i dovela u pitanje opstanak velikog broja proizvođača obuće u BiH", kazao je Gvaran.
Problemi u nabavci, otkazivanja
Dodao je da su se početni problemi odnosili na poremećaje u nabavci repromaterijala i transportu robe, potom na dugotrajan prestanak poslovanja i domaćih proizvođača i njihovih stranih partnera.
"Trenutno najveći problem predstavlja pad traženje i posljedično umanjivanje ili otkazivanje narudžbi. Jasno je da je dugotrajna izolacija i ograničenje kretanja velikog broja potencijalnih kupaca na našim ključnim izvoznim tržištima umanjio i realnu potrebu i očekivanu traženju za novom obućom, a ekonomska kriza koja prati pandemiju umanjila je i raspoloživi dohodak velikog broja ljudi i ograničila njihovu mogućnost da kupuje novu obuću, pogotovo onu visokokvalitetnu, kakva se proizvodi u BiH", pojasnio je Gavran.
Dodaje da je teško očekivati brzi oporavak potraženje i izvjesno je da će se ovi problemi nastaviti.
"Najavljene mjere podrške ekonomijama na našim izvoznim tržištima, prije svega u Europskoj uniji, trebalo bi postepeno da dovedu i do oporavka i tada bi se mogle ponovo očekivati veće i nove narudžbe i za bh. proizvođače. Međutim, oni ne mogu čekati toliko dugo i održavati isti nivo zaposlenosti bez pomoći za prevladavanje krize. Mislim da domaće vlasti moraju pomoći održavanju zaposlenosti u ovakvim kompanijama, jer je njihov potencijal dokazan i neupitan i moraju na neki način prevladati period smanjene traženje koji je sada aktualan", zaključio je Gavran.