Od 'Pariza Južne Amerike' do ekonomske krize
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, Argentina je bila bogata kao SAD. Buenos Aires je nosio nadimak "Pariz Južne Amerike". Godinama kasnije, nije bilo više tako. Što se u međuvremenu dogodilo?
Kulturni i Društveni Procvat
Belle Époque (Lijepo doba) u Argentini, koja je trajala od kraja 19. stoljeća do početka Prvog svjetskog rata, bila je razdoblje izuzetnog kulturnog i društvenog procvata. Buenos Aires, glavni grad Argentine, postao je kulturno i umjetničko središte, privlačeći umjetnike, intelektualce i arhitekte iz cijelog svijeta.
Grad je bio domaćin brojnih umjetničkih izložbi, kazališnih predstava i koncerata. Tango, argentinski ples i glazbeni stil, doživio je svoj uspon i postao simbol argentinske kulture. Mnogi književnici, pjesnici i slikari pronašli su inspiraciju u ovom razdoblju.
Arhitektura i Urbanizam
Tijekom Belle Époque, Buenos Aires se transformirao u modernu metropolu s prepoznatljivom europskom arhitekturom. Građene su raskošne palače, opere, kazališta i luksuzni hoteli inspirirani pariškim i bečkim stilom. Primjeri uključuju Teatro Colón, jedan od najpoznatijih opernih teatara na svijetu, i palaču Palacio Barolo, koja je inspirirana Danteovom "Božanstvenom komedijom".
Ekonomija i Industrija
Ekonomski, Argentina je bila među najbogatijim zemljama svijeta. Izvoz poljoprivrednih proizvoda, posebno govedine i pšenice, donio je ogromne prihode zemlji. Industrijalizacija je također napredovala, a zemlja je privukla veliki broj imigranata, uglavnom iz Europe, koji su doprinijeli razvoju industrije i trgovine.
Društveni Život
Društveni život u Buenos Airesu bio je vibrantan i sofisticiran. Kafići, restorani, plesne dvorane i klubovi bili su središta društvenih okupljanja. Aristokracija i bogata srednja klasa uživali su u luksuzu i kulturi, često putujući u Europu i dovodeći europske običaje natrag u Argentinu.
Kulturni sjaj Buenos Airesa
Imigranti iz Španjolske, Italije i Francuske obogatili su Buenos Aires, pretvorivši ga u svjetionik umjetnosti i kulture. Grad je bio pun elegantnih zgrada, a umjetnička je scena cvjetala.
Ekonomija u padu
Velika depresija donijela je promjene. Nova politička frakcija dovela je Argentinu pod kolektivističku vladavinu. Vojni udar započeo je zloglasno desetljeće korupcije, izborne prijevare i političke represije. Juan Perón preuzeo je vlast 1946., ali njegove politike nacionalizacije i smanjenja stranog utjecaja dovele su do ekonomske krize. Argentina je tiskala novac kako bi pokrila potrošnju, ali to je rezultiralo hiperinflacijom. Peso je izgubio 70% svoje vrijednosti, a inflacija je dosegla 50% do 1951. godine.
Politička nestabilnost i ekonomski pad
Ekonomske poteškoće potaknule su ciklus državnih udara, korumpirane vlade i siromaštvo. Demokracija se vratila 1983., ali bogatstvo nije. Peronistički socijalizam izdržao je, a Argentina je postala jedna od najteže reguliranih nacija, neprestano tiskajući ili posuđujući novac.
Kulturno bogatstvo ostaje
Unatoč problematičnoj povijesti, Argentina je zadržala svoje kulturno bogatstvo. Buenos Aires je ostao arhitektonski dragulj s neoklasičnim čudima i secesijskim zgradama. Primjer je zgrada projektirana prema kozmologiji Danteove "Božanstvene komedije", s podovima koji predstavljaju raj, čistilište i pakao. Zgrada Kavanagh, podignuta 1936., bila je najveća armiranobetonska građevina na svijetu.
Za kraj
Nasljeđe Belle Époque i dalje je vidljivo u današnjem Buenos Airesu kroz njegovu arhitekturu, kulturne ustanove i bogatu kulturnu baštinu. Ovo razdoblje ostavilo je trajni utjecaj na identitet i kulturu Argentine, čineći ga jednim od najznačajnijih razdoblja u povijesti zemlje.
Život u Argentini za vrijeme vladavine Juana Peróna
Juan Perón je preuzeo vlast 1946. godine i odmah započeo s brojnim socijalnim reformama usmjerenim na poboljšanje uvjeta za radnike. Perónova politika, poznata kao Peronizam, uključivala je povećanje plaća, skraćenje radnog vremena, plaćeni godišnji odmor, zdravstveno osiguranje i poboljšanje radničkih prava.
Radničke organizacije i sindikati
Perón je uspostavio bliske odnose sa sindikatima, što je dovelo do povećane moći radničkih organizacija. Sindikati su postali snažan politički faktor, a mnogi radnici su po prvi put osjetili da imaju glas u vladi. Ova podrška radničke klase pomogla je Perónu da konsolidira svoju moć i izgradi široku političku bazu.
Nacionalizacija i industrijalizacija
Perón je nacionalizirao ključne industrije kao što su željeznice, telekomunikacije, energija i bankarstvo. Njegova vlada također je promovirala industrijalizaciju i težila ekonomskoj neovisnosti od stranih utjecaja. Cilj je bio stvoriti samoodrživu ekonomiju koja bi bila manje ovisna o izvozu poljoprivrednih proizvoda.
Propaganda i kult ličnosti
Perón je koristio propagandu za promoviranje svojih ideja i izgradnju kulta ličnosti. Njegova supruga, Evita Perón, igrala je ključnu ulogu u ovome, postavši ikona među radnicima i siromašnima. Njena karizma i predanost radu za dobrobit siromašnih dodatno su učvrstile podršku Perónu među najranjivijim slojevima društva.
Reakcije i opozicija
Iako su mnogi radnici i siromašni podržavali Perónove reforme, on je također imao mnogo protivnika. Industrijalci, zemljoposjednici i dijelovi srednje klase često su se protivili njegovim politikama zbog nacionalizacije i državne kontrole nad ekonomijom. Politička opozicija bila je žestoko potisnuta, a mnogi protivnici su završili u zatvoru ili su bili prisiljeni otići u egzil.
Životni standard
Za mnoge radnike i siromašne, životni standard se poboljšao tijekom prvih godina Perónove vladavine. Međutim, dugoročno gledano, Perónove ekonomske politike dovele su do inflacije i ekonomskih problema. Nacionalizacija i povećana državna potrošnja doveli su do financijske nestabilnosti, a do kraja Perónove vladavine zemlja je bila suočena s ozbiljnim ekonomskim izazovima.
Politički Sukobi
Perónova vladavina bila je obilježena političkim sukobima i represijom. Njegova vlada koristila je autoritarne metode za održavanje kontrole, uključujući cenzuru medija, suzbijanje političke opozicije i korištenje sile protiv protivnika.
