Pandemija zaustavila izvoz metaka, ali nije izvoz eksploziva

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Namjenska industrija BiH pretrpjela je prošle godine snažan pad prihoda na stranim tržištima, o čemu svjedoči podatak da je izvoz smanjen za čak 44,5 milijuna maraka u odnosu na godinu ranije.

Kako je "Nezavisnim novinama" potvrđeno iz Vanjskotrgovinske komore BiH, ova industrijska grana je u 2020. godini ostvarila izvoz od 198.525.304 KM, a 2019. godine on je iznosio 243.045.359 maraka.

Konkretnije, u godini koju je obilježio virus korona ostvarili smo izvoz oružja i municije, te njihovih dijelova i pribora, u ukupnom iznosu od 162.636.214 maraka. Godinu ranije za tu robu smo na inozemnim tržištima dobili 212.932.815 maraka.

Izvoz eksploziva i srodne robe je u 2020. godini rastao, te je iznosio 35.889.090 KM, a godinu ranije bio je težak 30.112.544 marke.

Izvoz namjenske industrije je smanjen prema skoro svim partnerima, a najviše prema Saudijskoj Arabiji, za 50.916.816 KM ili 71 posto u odnosu na isto razdoblje 2019. godine.

Iako je, dakle, došlo do pada izvoza od 44,5 milijuna KM, ocijenjeno je da utjecaj pandemije na ovu industrijsku granu, za razliku od većine ostalih grana gospodarstva, posebno metalne industrije, nije toliko snažan, mada se očekivani godišnji rast u promatranom razdoblju nije realizirao.

Naime, Adela Vukotić Terek, tajnik Grupacije namjenske proizvodnje u Vanjskotrgovinskoj komori BiH, kaže da je ta industrija godinama unazad bilježila rast, dok je prošle godine zabilježen pad, što je, kako je naglasila, bilo i očekivano, budući da je efekt pandemije bio neizbježan.

Međutim, sudeći prema njenim riječima, sadašnji parametri ukazuju da će ova godina biti znatno bolja.

"Turbulentna su vremena. Uz efekte pandemije, ova industrijska grana je senzitivna i na politička zbivanja. Tako da, ako pretpostavimo da će situacija ostati ovakva kakva je danas, odnosno ako ne budemo imali neke velike oscilacije, možemo očekivati rast. Naše kompanije su zaposlile sve svoje proizvodne kapacitete", ocijenila je Vukotić Terekova.

Tvrtka namjenske industrije većinom se nalaze u FBiH. Nekoliko ih je u i Srpskoj.

Tane Peulić, predsjednik Sindikata metalne industrije i rudarstva RS, naveo je da se, kada je o RS riječ, ističu "Orao" Bijeljina, "Kosmos" Banja Luka, te Tehnički remont Bratunac.

"Dosta im je bilo otežano poslovanje, ali neke od tih tvornica su imale i zapošljavanje novih radnika. Kada govorimo o FBiH, namjenska industrija je nositelj razvoja FBiH. Smatram da i u Srpskoj, ako bi se išlo na rad u skladu sa svojim namjenama, namjenska industrija sigurno ima mogućnost opstanka, zadržavanje postojećih, te zapošljavanje novih radnika", rekao je Peulić za "Nezavisne novine".

Inače, namjenska proizvodnja BiH je koncentrirana na proizvodnju municije, pa tako izvoz ove grupe proizvoda iznosi više od 75 posto, dok se eksploziv (18 posto)  i oružje (šest posto) pojavljuju sa znatno manjim sudjelovanjem.