Smanjen obim vanjskotrgovinske razmjene BiH sa svijetom
Smanjen izvoz iz BiH, pao i uvoz: Uzrok, usporavanje EU gospodarstva i rat u Ukrajini
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine u prvoj polovini 2023. godine iznosio je 22 milijarde, 770 milijuna i 509 tisuća KM, što je za 1,96 posto manje u odnosu na prvu polovicu 2022. godine, priopćeno na pres-konferenciji Vanjskotrgovinske komore BiH, na kojoj su prezentirani osnovni pokazatelji vanjskotrgovinske razmjene BiH sa svijetom za prvih šest mjeseci ove godine, s posebnim osvrtom na razmjenu naše zemlje s najznačajnijim trgovinskim partnerima.
U periodu od siječnja do lipnja 2023. iz BiH izvezeno je osam milijardi, 908 milijuna i 388 tisuća KM, što je 4,03 posto manje nego u istom periodu prošle godine, dok je u BiH uvezeno 13 milijardi, 862 milijuna i 121 tisuća KM, ili 0,58 manje u odnosu na uporedni period.
Pročitajte još
Pokrivenost uvoza izvozom u prvom polugodištu je 64,3 posto i manja je za 3,47 posto.
Predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH, Zdravko Marinković izjavio je da je smanjenje ukupnog izvoza posljedica smanjenja pojedinačnih tržišta EU uslijed usporavanja gospodarske aktivnosti EU, te globalnih tržišnih ravnoteža izazvanim krizom u Ukrajini.
- U strukturi uvoza dominiraju proizvodi metalskog, agroindustrijskog i kemijskog sektora, te uvoz nafte i naftnih derivata. Smanjenje uvoza ukazuje na pad domaće potražnje, pad potražnje za energentima usljed stabilizacija tržišta, ali i smanjenja uvoza sirovina i repromaterijala za doradu - kazao je Marinković.
Najznačajniji vanjskotrgovinski partner Bosne i Hercegovine u prvom polugodištu 2023. je Europska unija (73,1 posto izvoza i 66,4 posto uvoza, zatim zemlje CEFTA-e (sa 17,6 posto izvoza i 15,4 posto uvoza), dok se na sve ostale države i treća tržišta odnosi 9,3 posto izvoza i 18,3 posto uvoza.
Pojedinačno, sa ostvarenim obimom trgovine većim od milijardu KM su Hrvatska (16 posto izvoza i 18,08 posto uvoza), Srbija (12 posto izvoza i 13.84 posto uvoza), Njemačka (15,86 posto izvoza, 8,71 uvoza), Slovenija (8,79 posto izvoza i 8,37 posto uvoza), Italija (8,56 posto izvoza i 7,74 posto uvoza).
Najznačajnije izvozno tržište za privrednike iz BiH i dalje je Njemačka s ukupnim izvozom od milijardu, 413 milijuna i 303 tisuća KM i to predstavlja povećanje za 4,5 posto u odnosu na prvo polugodište 2022. godine.
- I pored ulaska njemačke privrede u recesiju u prvom kvartalu 2023. godine, izvoz je rastao usljed već unaprijed dogovorenih narudžbi i dugoročne suradnje - kazao je Marinković.
Od ostalih vodećih izvoznih tržišta u zadnjih nekoliko godina BiH ima pozitivne trendove sa Hrvatskom, Slovenijom i Austrijom, te se ista dinamika može očekivati do kraja godine.
Najznačajnije vrijednosti izvoza u prvom polugodištu u ukupnom izvozu ostvareni su u izvozu električne energije (617 miliona, 284 hiljade i 531 KM), izolirane žice (351.945.912 KM), konstrukcijama (313.246.238 KM), sjedala (312.182.763 KM), namještaja i djelova (237.348.497 KM).
Najveći uvozni partner BiH je Hrvatska gdje značajan postotak predstavlja nafta i naftni derivati.
U prvoj polovini 2023. godine uvezeno je 757.580.579 KM nafte, ulja i maziva što predstavlja preko 70 posto ukupnog uvoza nafte za BiH. Pored toga, BiH još dominantno uvozi kameni ugalj i ostala kruta goriva, električnu energiju, te prehrambene proizvode. Generalno, veliki postotak uvoza prehrambenih proizvoda otpada na susjedne zemlje (Hrvatska, Srbija, Slovenija).
Najznačajniji uvoz u prvom polugodištu u ukupnom iznosu ostvareni su kod uvoza naftnih ulja (1.080.045,393 KM), osobnih automobila i drugih motornih vozila (537.255.414 KM), lijekova (347.854.134 KM), kamenog uglja i briketa (332.065.108 KM), te aluminija u sirovim oblicima (245.028.334 KM).
