Srbija i BiH ostaju jedine zemlje u regiji koje planiraju nove termoelektrane

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Nakon što je rumunjski ministar ekonomije, energije i poslovnog okruženja prošli tjedan potvrdio da Rumunjska više neće graditi nove termoelektrane na ugalj, Srbija i BiH ostaju jedine zemlje u jugoistočnoj Europi koje još uvijek planiraju njihovu izgradnju.

U Rumunjskoj je, ovom odlukom, otkazan i projekat izgradnje zamjenskog bloka od 600 MW u termoelektrani Rovinari, koji državno poduzeće Complexul Energetic Oltenia, zajedno s kineskim partnerima, planira još od 2012. godine.

Novi blok termoelektrane Rovinari je od početka bio neisplativ i ne bi mogao raditi uz cijene lignita koje su predviđene, a netočne su bile i pretpostavke koje su se koristile za kalkulaciju isplativosti. Primjera radi, naknada za ugljen dioksid (CO2) koja se mora platiti u Europskoj Uniji je bila procijenjena na 21 EUR/tali je  već sad cijena viša od 27 EUR/t. Već sad je Complexul Energetic Oltenia u dubokim ekonomskim problemima. Čak i bez troškova izgradnje novog bloka, jedino zahvaljujući  jednokratnoj državnoj pomoć koju je ove godine dobila za restrukturiranje, firma nije bankrotirala.

Priče o Kostolcu B3 u Srbiji i Tuzli 7 u Bosni i Hercegovini bi mogle imati sličan epilog, s teškim posljedicama za državne firme koje ih promoviraju, a to ističe i Majda Ibraković iz Centra za životnu sredinu.

“Upravo  slučaj TE Rovinari pokazuje što čeka BiH i Srbiju u bliskoj budućnosti, ukoliko ne budu slijedile proces dekarbonizacije. Trebamo istog trenutka odustati od štetnih termoelektrana i svu energiju preusmjeriti na energetsku tranziciju, u suprotnom - naše društvo bi jednako moglo potonuti u propast.”

Studija izvodljivosti za TE Kostolac B3 izostavila je cijene CO2, tvrdeći - bez ikakvog pravnog osnova - da će ih, ukoliko budu uvedene, platiti vlada. Studija izvodljivosti za Tuzlu 7 je također nerealno procijenila da će naknada za CO2 biti uvedene tek 2034. godine i to po nerealno niskoj cijeni od 7,10 eura. Međutim, jasno je da ove zemlje ne mogu nastaviti trgovati električnom energijom s EU, a da ne igraju po istim pravilima kao i operatori iz EU. Zbog toga EU trenutno planira uvesti carinski porez na uvoz iz zemalja koje nemaju sustav plaćanje naknade za CO2, a Energetska zajednica ispituje mogućnosti za uvođenje sustava trgovanje emisije CO2 u regiji.

“Zelena agenda za Zapadni Balkan, koju su vlade regije potpisale prošli tjedan, znači da ćemo u bliskoj budućnosti prestati koristiti fosilna goriva - ugalj, naftu i plin. To je snažna politička poruka koja, zajedno s ohrabrujućim vijestima iz Rumunjske, predstavlja jasan pokazatelj da je krajnje vrijeme da se odustane od izgradnje novih termoblokova na ugalj, na zapadnom Balkanu” naglasio je Denis Žiško iz Centra za ekologiju i energiju.

Propast projekta novog bloka u termoelektrani Rovinari je jaka poruka Srbiji i Bosni i Hercegovini, koji pored termoelektrana Kostolac B3 i Tuzla 7, planiraju još nekoliko takvih projekata: Kolubara B, Kakanj 8, Banovići, Gacko II i Ugljevik III. Poput Srbije i Bosne i Hercegovine, Rumunjska se nadala da bi mogla imati korist od kineskog financiranja za izgradnju novih blokova na ugalj, ali nije uzela u obzir današnju ekonomsku realnost, koja ugalj čini nekonkurentnim, priopćeno je iz Centra za životnu sredinu.