Tekstilna industrija pred kolapsom - loš menadžment i posljedica pandemije

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Smanjena proizvodnja tekstilnih proizvoda, dovodi ovu gospodarsku granu pred kolaps. Mjere uvedene radi suzbijanja širenja pandemije već su dovele do zatvaranja mikro poduzeća, dok su pojedini izvršili reorganizaciju proizvodnje da bi opstali. Ako se nastavi dosadašnjim tempom, moglo bi doći i do masovnijeg otpuštanja radnika.

Gubici ugovorenih poslova u tekstilnoj industriji, a kao posljedica pandemije koronavirusa, doveli su do značajno smanjenog izvoza svih gotovih tekstilnih i obućarskih proizvoda. Prema podacima VTK, samo izvoz odjeće i pribora za odjeću smanjen je za 25, 89 posto.

Analize pokazuju da su mjere suzbijanja pandemije uvjetovale obustavu proizvodnje, otkazivanje narudžbi, ali i ne preuzimanje gotovih proizvoda od naručitelja. Gorući problem je što Bosna i Hercegovina 90 posto proizvoda plasira u zemlje EU, gdje je gospodaska aktivnost trenutno usporena.

Amir Međić, generalni tajnik Udruženja tekstila, obuće i kože u BiH objašnjava: “Poslodavci će morati razmišljati o drugim stvarima, pa čak i o zatvaranju firmi, a što neminovno dovodi i do otpuštanja radnika. Naše firme nisu u stanju da se prilagode ili promijene, da se preorjentiraju na neke druge proizvodnje, nego se dovijaju na razne načine”.

Da problema ima potvrđuju i u tekstilnim fabrikama. Napominju, umanjene su investicije i zaustavljeni mnogi projekti.

“Posljedice kroz pad izvoza za devet posto, ali smo ponosni jer smo uspjeli zadržati sva radna mjesta. Iz kompletne ove situacije možemo zaključiti da su kupci prepoznali značaj domaćih proizvoda”, kazala je Mervana Muhović, glasnogovornica kompanije tekstila.

Problem je pad potražnje koja prevashodno ovisi od lon poslova, odnosno poslova za druge, kažu ekonomisti. Rješenje bi bilo stvaranje vlastitih brendova. Trenutno, u lancu snabdijevanja, ističu, naši proizvođači “ispadaju iz igre”.

Prof. dr. Aziz Šunje, ekonomista objašnjava: “Naši biznisi su podcijenili tu pregovaračku moć dobavljača, odnosno kupaca. Da je bilo malo više od strane menadžmenta poslovnosti, da su procijenili, vjerojatno bi ti biznisi tražili neke alternativne pravce djelovanja. Generalno problem naše privrede je loš menadžment”.

Sugovornici se slažu, kriza će još dugo trajati. Dodaju – bit će potrebno mijenjati i uvoditi nove tehnologije, ali i nove načine poslovanja, prenosi BHRT.