U Federaciji BiH preko 1300 divljih deponija

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Centri civilnih inicijativa (CCI) danas su u Sarajevu predstavili rezultate analize uzoraka tla i vode sa lokaliteta divljih deponija u Srednjoj Bosni, kao i presjek stanja prikupljenih podataka o evidenciji lokaliteta i sadržaju divljih deponija u Federaciji BiH.

Istraživanje je provedeno u okviru šire kampanje 'Mapiranje nelegalnih deponija –doprinos remedijaciji tla' koja ima za cilj doprinjeti učinkovitom upravljanju otpadom, sanaciji i remedijaciji tla kroz uspostavu registra nelegalniih (divljih) deponija u Federaciji BiH.

Nedavne poplave koje su zadesile veći dio zemlje, ponovo su ukazale na kroničan problem neodgovornog odnosa prema prirodi i vodama. Tlo i vode su kontaminirane smećem koje su bujice donijele iz prirode, te je ozbiljno ugroženo zdravlje ljudi na tim područjima. Stanje u ovoj oblasti je alarmantno i zahtjeva što hitnije sustavno rješavanje problema nekontroliranog odlaganja otpada u Federaciji BiH.

Analize u Srednjoj Bosni

Analize tla i površinskih voda sa divljih deponija u Srednjoj Bosni (divlje deponije na lokalitetima: „Cipalo“, Općina Kakanj; „Dolovi“, Općina Kakanj; „Malkin most“, Grad Zenica i lokalitetu „Paljike-Hum“, Općina Vitez) su pokazale prisutnost toksičnih elemenata, kadmija i olova, koja je daleko iznad dozvoljenih granica, tako da tlo sa ispitanih lokaliteta spada u kategoriju kontaminiranog zemljišta. Rezultati mikrobiološke analize površinskih voda sa tih lokaliteta su pokazali prisutnost opasnih bakterija i fekalija, što upućuje na zaključak da su površinske vode kontaminirane fekalijama. S obzirom da u okruženju lokaliteta analiziranih divljih deponija nisu evidentirani drugi izvori zagađenja, zaključak je da su divlje deponije direktni izvori onečišćenja vode.

Zajednička karakteristika provedenih analiza je znatno veća koncentarcija kadmija u odnosu na dozvoljenu graničnu vrijednost koja je 1,5 mg/kg. Kadmij ima toksični učinak na biološke sisteme, zbog čega kontaminacija tla ovim metalom predstavlja okolišni i zdravstveni problem.

Preko 1300 lokaliteta divljih deponija

Centri civilnih inicijativa (CCI) su na osnovu dobijenih podataka od 48 lokalnih samouprava, te zaprimljenih prijava građana putem besplatnog 'zelenog alarma' (080 05 05 06), od početka listopada 2018. godine, evidentirali preko 1300 lokaliteta divljih deponija širom Federacije BiH, na kojima je deponovano oko 4.715.780 m3 otpada. Od evidentiranih divljih deponija, 84 % je aktivnih, 3% neaktivnih, 5 % saniranih (ostalih 8 % su nekategorizirane). Najčešći sadržaj deponija je mješani otpad, kućni i građevinski otpad odložen u vrtače ili prirodu, u blizini prometnica i vodotokova. Takvih deponija je evidentirano 683 (52%). Deponije, koje se nalaze u blizini rijeka, potoka i vodozaštitnih objekata je 233, odnosno 18%.

Navedeni podaci i analize ukazuju na hitnost rješavanja ovog problema u smislu alarmiranja svih razina vlasti za donošenje financijskih i planskih dokumenata, s ciljem uklanjanja divljih deponija i sanacije područja na kojima se nalaze divlje deponije, remedijacija tla i sprječavanje ponovnog nastanka deponija na tom lokalitetu.

U sljedećem periodu CCI će, u suradnji sa lokalnim samoupravama, nadležnim županijskim i federalnim ministarstvima, poreznom upravom i stručnim osobama, provoditi aktivnosti na izradi smjernica za donošenje provedbenog propisa koji bi tretirao divlje deponije i nelegalno odlaganje otpada.