U Mostaru o energetskoj (ne)ovisnosti BiH: Kako osigurati alternativu plinu iz Srbije

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Studija "Energetska (ne)ovisnost Bosne i Hercegovine i strateško partnerstvo s Republikom Hrvatskom", koju su zajedno izradili Institut za društveno-politička istraživanja (IDPI) iz Mostara i Institut za istraživanje hibridnih sukoba (IIHS) iz Zagreba, predstavljena je u utorak u Mostaru. Promocija studije održana je u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače.

Ovom studijom, zaključeno je da je južna plinska interkonekcija posebno važan projekt za Bosnu i Hercegovinu koji treba doprinijeti diversifikaciji i smanjenju pogubnih geopolitičkih utjecaja.

Studija ističe kako ovaj projekt otvara posve novu energetsku perspektivu za BiH te dugoročno minimizira ruski utjecaj: energetski, politički, sigurnosni, gospodarski, društveni, medijski. Također, njime se otvara pretpostavka daljnjega razvoja industrije koja bi koristila mnogo prihvatljiviji i okolišu manje štetan energent.

Kako navode, BiH time može pokrenuti izlaznu strategiju napuštanja „prljavih energenata“ i bez ikakvih poteškoća pratiti energetsku politiku EU kojoj teži.

Osigurati alternativu plinu iz Srbije

Prema riječima Milana Sitarskog iz Instituta za društveno-politička istraživanja (IDPI) iz Mostara jednog od autora studije, za Bosnu i Hercegovinu je ključno da ima izbor odakle će crpiti energente, odnosno gdje će osigurati opstanak svog gospodarstva, a da to ne utječe na favoriziranje domaćih, regionalnih ili globalnih aktera u smislu odnosa moći u BiH.

Ističe, ovom studijom došlo se do zaključka da Bosna i Hercegovina nužno mora osigurati alternativu onom plinu koji dolazi iz Republike Srbije, a prema njemu to je južna plinska interkonekcija.

''Nije nužno da će plin uvijek dolaziti iz Ruske federacije, ali to ne možemo znati. Zbog ambivalentne politike koju igra Srbija, i zbog napetih odnosa u samoj BiH najprihvatljivije bi bilo da se njoj omogući i pristup plinu iz Republike Hrvatske koja ima već izgrađen kapacitet za to, a uskoro će ih imat i više prilikom izrade Jadranskog plinovoda'', objasnio je.

Zbog složenosti političkog sustava i upravljanja resursima u BiH, analizirana je mogućnost osnivanja novog društva koje bi upravljalo južnom plinskom interkonekcijom. Iz geopolitičke perspektive, studija pokazuje kako operator cijeloga plinovoda nužno mora biti javna tvrtka u suvlasničkom okviru Federacije BiH. Također, poučeni primjerom novoga moldavskoga plinovoda, takav je projekt izuzetno podoban za sufinanciranje od strane institucija EU, ali i američkih i hrvatskih partnera.

Novo društvo za južnu plinsku interkonekciju

Sitarski objašnjava da je, zbog složenosti političkog sustava i upravljanja resursima u BiH, analizirana mogućnost osnivanja novog društva koje bi upravljalo južnom plinskom interkonekcijom.

''Hrvati u BiH politički podijeljenoj zemlji nemaju većinu niti u jednom entitetu i zbog toga su lišeni utjecaja na mnoge odluke presudne za resurse, razvoj i funkcioniranje ovog društva. Smatram da bi BiH najviše odgovaralo da se formira još jedno poduzeće koje bi bilo posvećeno distribuciji plina u ovi krajevima koja nastanjuju Hrvati. Jer ukoliko bi to radilo poduzeće s centralom u Sarajevu, poučeni raznim iskustvima, došli bi u poziciju da njihovi interesi budu zanemareni '', govori.

Objašnjava da bi se ukoliko se, pored dotoka plina iz Srbije preko Zvornika, omogućio dotok plina u BiH iz Hrvatske niti jedna od ove dvije zemlje ne bi imale monopol u Bosni i Hercegovini na dotok plina. Ističe, na ovaj način nitko ne bi mogao Bosnu i Hercegovinu uvjetovati na bilo koji način.

Autori studije navode kako je analiza pokazala da rizik predaje izgradnje i operativnoga upravljanja postojećoj tvrtki BH Gas, s obzirom na osvjedočeno loše upravljanje dosadašnjim plinskim poslom, njihovoj poslovnoj povezanosti s ruskim i srpskim poslovnim interesima povezanim s aktivnosti postojećeg plinovoda, velikom reputacijskom i financijskom štetom koje je izazvalo samoj državi, te narušavanjem Daytonskih načela zaista predstavlja nepotrebni rizik koji cijeli projekt dovodi u pitanje.

''Mislim da bi bilo sumnjivo da se uzme u obzir jedna firma koji ima takav dosje. Ovo je svakako još jedan razlog u korist ove teze da se treba formirati jedno novo poduzeće kojem bi se trebala dati jedna nova prilika koja nema ranijih afera. Sve drugo samo govori o jednoj vrsti nastavka hegemonizma u ovoj sferi energetike i to je kontraproduktivno'', kazao je Sitarski.

Studija "Energetska (ne)ovisnost Bosne i Hercegovine i strateško partnerstvo s Republikom Hrvatskom" rađena je u razdoblju od ožujka 2023. do početka veljače 2024. Autori su razgovarali s djelatnicima društava nadležnih za proizvodnju, prijenos i distribuciju energije, djelatnicima regulatornih tijela BiH te Republike Hrvatske.

Primjer Moldavije

Prikupljeni su relevantni podaci nužni za izradu ove analize. Snimka stanja obuhvaća kategorije za Geopolitički odnosi na lokalnoj i regionalnoj razini s naglaskom na energetske politike i Energetski potencijal BiH. Na temelju napravljene snimke analizirani su procesi koji utječu na države i društva kao i na poslovanje društava povezanih s energetskim politikama na promatranim tržištima.

U studiji je navedeno da se BiH mora osloniti na demokratske države i političke saveze čija članica namjerava postati. Znači smanjiti mogućnost političkoga utjecaja autoritarnih režima. To konkretno znači da se države članice NATO saveza i Europske unije moraju snažnije angažirati i pomoći BiH u daljnjem razvoju energetskoga sektora te postojećih dobavnih i potrošačkih kapaciteta.

''Pokušali smo tražiti slična rješenja koja su primjenjiva na slučaju Bosne i Hercegovine i našli smo je na primjeru Moldavije. Ona je zemlja koja je energetski potpuno ovisna o Rusiji, ali čija je suradnja s NATO savezom i njezinim članicama EU, Moldaviji osigurala energetsku, političku i financiju sigurnost. To je nešto što mi predlažemo i Bosni i Hercegovini'', kazao je Gordan Akrap iz Sveučilišta obrane i sigurnosti dr. Franjo Tuđman. 

U suprotnom, objašnjav, svaka pasivnost NATO-a i EU može polučiti negativne rezultate prema kojima bi BiH ostala u trajnom stanju zamrznutog sukoba kojeg će iskoristiti Rusija, Srbija i Turska.