U Mostaru se pričalo o potrošačkom etnocentrizmu: Što kupujemo i zašto?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Znanstveno-stručni panel povodom predstavljanja knjige ''Potrošački etnocentrizam u teoriji i praksi poticanja kupovine domaćih proizvoda'', autorice Marije Čutura redovite profesorice na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru i Maje Arslanagić Kalajdžić, redovite profesorice na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu održan je danas u Mostaru.

''Radi se o znanstveno popularnom pristupu, što nije baš uobičajeno u izdavačkoj djelatnosti. Dakle, knjiga ima jedan i znanstveni doprinos, pregled, dubinsko snimanje ovog koncepta a drugi dio se odnosi na analizu svih praksi poticanja kupovine, ne samo domaćih proizvoda nego poticanja lokalnog gospodarstva'', rekla je Marije Čutura jedna od autorica.

Navela je kako su se u analizi bh tržišta, posebice dotaknuli vode, obziroma da godinama BiH ima negativnu bilancu, jako puno uvozimo, posebno u kategorijama pića.

''To je kompleksno pitanje koje zahtjeva i dublje analize, a činjenica je da mi posežemo za tim stranim brendovima. Bez ozbiljna analize zašto je to tako, mi teško možemo dati ozbiljne odgovore. Činjenica je da je naše tržište visoko konkurentno, pogotovo u sektoru potrošačkih dobara. Svatko sa svoje strane mora napraviti posao. Etnocentrizam predstavlja sklonost potrošača domaćim proizvodima, ali on nije neelastičan, u smislu da će potrošač zanemariti da je uvozni proizvod bolji. Brojni su elementi na koje načine potrošač to vrednuje, domaće porijeklo je samo jedan od njih. Ne treba zazivati protekcionizam, niti ga zagovarati, niti je popularno, niti danas zakonito. Postoje brojne metode i tehnike unaprijeđenja kupovine domaćih proizvoda i potpore lokalnom. Svi akteri na tržištu imaju svoju odgovornost, i potrošač i ponuđač i naravno politike koje dovode i do osvještivanja i kontrole i kvalitete proizvoda usluge na tržištu'', rekla je Čutura.

Navedena publikacija podržana je kao izdavački projekt Federalnog ministarstva obrazovanja i znanosti.

''Što se tiče ove publikacije Federalno ministarstva obrazovanja i znanosti pomaže svakoj znanstvenoj djelatnosti pa i kada je riječ o potrošačima i etnocentrizmu koji je zaista neophodan u kontekstu razgovora i promatranja tržišta u aktualnom trenutku. Naravno, to će biti potrebno raditi i sljedećih godina, svaka publikacija koja se bude odnosila po pitanju etnocentrizma, kupaca i poboljšanja naših životnih uvjeta, biti ćemo tu da to podržimo'', rekao je Seid Masnica, ispred ovog ministarstva te dodao kako nemaju niti jednog primjerka ove knjige, odnosno da su je gospodarstvenici i svi koji su uvidjeli važnost ove teme 'razgrabili'.

Darko Basić, šef odsjeka za zaštitu potrošača pri Federalnom ministarstvu trgovine, naveo je kako tema kod nas nije toliko zastupljena kao u drugim i većim državama, te će ova knjiga poslužiti da se ona aktualizira i kroz zakonska rješenja i rad institucija.

''Mi smo i ranije kroz strategiju razvoja trgovine imali projekt 'Kupujmo domaće', sad imamo novu razvojni projekt gdje ćemo se uključiti kroz brojne aktivnosti. Nažalost kod nas nije potrošački etnocentrizam toliko zastupljen, nadamo se da će se prepoznati naš proizvod i kvaliteta, a ne nešto strano. Naviknuti smo da kupujemo njemački brend, japansku tehnologiju, ne vjerujemo našim trgovcima. I sami trgovci ne vjeruju sami sebi, što pokazuje da mnogi naši trgovci koriste etikete slične drugim brendovima'', rekao je Basić.

Jedan od panelista i predstavljača knjige bio je i prof. dr. sc. Marko Šantić, potpredsjednik Gospodarske komore Federacije BiH koji je istaknuo kako je potrošački etnocentrizam jako zanimljiva tema koja već zadnjih nekoliko godina zaokuplja i marketare pogotovo one koji su u području ponašanja potrošača.

''Zanimljiva je u BiH, a naša profesorica je prije nekih 20 godina imala zanimljiv rad i istraživala je taj dio na način kako u BiH, gdje postoje tri konstitutivna naroda i ostali, kako se odnose prema domaćim proizvodima. Što je za njih domaći proizvod? To je možda neka od preteča i uvod za ovu knjigu, koja je odlična, i koja će poslužiti nama u Gospodarskoj komori da ostvarimo sinergijski efekt sa akademskom zajednicom, gdje će oni raditi istraživanja a mi ćemo to provoditi kroz naše kampanje'', rekao je Šantić i dodao kako je u tijeku nova kampanja 'Ja bih naše', kao svojevrsni nastavak kampanje 'Kupujemo domaće'.