Umjesto namještaja izvozimo ogrjev

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Iako prirodno bogata šumama, Austrija na godišnjoj razini  iz Bosne i Hercegovine uveze oko sto milijuna maraka proizvoda od drveta, ali uglavnom onih s niskim stupnjem prerade poput ogrjeva.

Podaci Vanjskotrgovinske komore BiH pokazuju kako je izvoz iz BiH u posljednjih pet godina iznosio oko pola milijarde maraka, a da je udio namještaja u toj sumi bilo tek oko 40 posto.

Da bi se situacija popravila, arhitekte, dizajneri i proizvođači iz Bosne i Hercegovine će s kolegama iz Austrije raditi na zajedničkim proizvodima u industriji drveta i proizvodnji namještaja, kako bi se suradnja podigla na višu razinu.

Kako je zaključeno na poslovnom forumu gospodarstvenika, koji je u petak održan u Sarajevu na temu "Drvo, arhitektura i dizajn", dvije zemlje raspolažu značajnim prirodnim bogatstvom, ali i referencama na svjetskoj razini.

Enes Ališković, direktor Agencije za promociju izvoza Vanjskotrgovinske komore BiH, kaže kako je zadnjih godina BiH napravila iskorak u proizvodnji dizajniranih proizvoda od punog drveta, koji postižu dobre rezultate ne samo u Austriji, nego i u cijeloj Europi.

"Cilj foruma jeste da u drvoprerađivačkom sektoru, zajedno s udruživanjem arhitekata, dizajnera i proizvođača dvije zemlje, suradnju dovedemo na višu razinu, stvaranjem proizvoda sa dodatom vrijednošću, a samim tim i s višom cijenom. "Naš cilj je da takvi proizvodi budu integrirani u uređenje hotela i sličnih objekata, ne samo na našem, nego i na europskom tržištu", kazao je on.

Višnja Košćak, predstavnica klastera Štajerske, čije je sjedište u Grazu, a koji okuplja oko 150 firmi iz oblasti šumarstva i drvne industrije, uključujući i eksperte koji se bave drvnom gradnjom, rekla je da je šumsko bogatstvo u BiH i Austriji među najvrednijim resursima i jedne i druge zemlje.

Prema njenim riječima, BiH i Austrija po pitanju kadrova i drvoprerađivača imaju najbolje eksperte, koji osim znanja i vještina imaju ljubav i tradiciju gradnje drvetom i prerade proizvoda od drveta.

"Želimo pričati o drvetu u konstruktivnom smislu, arhitekturi, te pokazati visokotehnološke mogućnosti koje ono daje u izgradnji visokih stambenih zgrada, sportskih i turističkih objekata, ali i uvezati arhitekte iz BiH i Austrije, kao i kompanije, da bi mogli ponuditi te proizvode", istaknula je ona.

Koščak kaže da su klasteri odličan instrument za uvezivanje i pomoć firmama prilikom inovacija i nastupa na inozemnom tržištu, jer oni okupljaju kako firme iz oblasti šumarstva i drvne industrije, tako i stručnjake koji se bave drvetom.

Salih Teskeredžić, dizajner i profesor na Akademiji likovnih umjetnosti Sarajevo, kazao je da su mnoge naše kompanije, oslanjajući se na tradiciju rada sa drvetom, postigle izuzetne rezultate na europskoj sceni kada se radi o dizajniranom namještaju.

"Principijelno, moj stav je da treba razvijati vještine, a ne samo oslanjati se na prirodne resurse, koji su svugdje ograničeni", ocijenio je on.

Inače, vanjskotrgovinska razmjena BiH i Austrije u prošloj godini bila je oko dvije milijarde maraka, a ova zemlja je jedna od rijetkih s kojima BiH ima pozitivan bilans, točnije izvoz je veći od uvoza.