Usprkos sankcijama, BiH opet nije ispunila obveze prema EZ

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Bosna i Hercegovina nije uradila ništa kako bi uklonila razloge zbog kojih joj je Energetska zajednica uvela sankcije.

Novinarima Nezavisnih novina to je potvrdila Barbora Pojner, glasnogovornica Energetske zajednice, Tajništvo nije dobilo informacije da je BiH krenula u ispunjavanje obveza.

"Vlasti BiH i dalje nisu ostvarile napredak u ispunjavanju obaveza prema EZ-u", rekla je ona. Hoće li eventualno biti novih sankcija, Pojner nije ništa rekla.

Mirko Šarović, ministar ekonomskih odnosa i vanjske trgovine BiH, kaže da je sve "u totalnom zastoju".

"Sa svoje strane učinio sam maksimum i nastojim da izbjegnemo sankcije. Nitko ništa ne radi izuzev što su aktivni u davanju izjava, koje su jedno veliko ništa i koje služe samo za zavaravanje naroda. Prava istina je da u sektoru energetike zaostajemo, čak bih rekao nazadujemo. Posljednji smo u regiji po pitanju reformiranja ovog sektora", rekao je Šarović.

Ističe da je jedina dobra vijest da, prema njegovim informacijama, novih sankcija zasad neće biti.

"I bez sankcija i dalje smo zemlja u takozvanoj sivoj zoni s neuređenim zakonodavstvom prema EU standardima posebno u oblasti gasa i zemlja bez relevantnog strateškog dokumenta. To nas sve svrstava u zemlje u kojima nema projekata i investicija iz EU fondova", rekao je Šarović.

S pitanjima na ovu temu obratili smo se i entitetskim ministarstvima energetike. Iz federalnog ministarstva ništa nismo dobili, a iz RS su nam obećali detaljan odgovor, koji nam, međutim, nije stigao do zaključivanja ovog teksta.

U Vijeću ministara BiH, pak, kažu da se sa strateškim dokumentom iz oblasti energetike kasni najmanje sedam do osam godina, iako, kako navode, ne postoji precizan vremenski okvir do kada je trebalo usvojiti spomenuti dokument.

Navode samo da je europsko partnerstvo, ključni dokument u kojem se nalaze sve energetske obaveze, usvojen 2004. godine.

"Sporazumom o načelima energetske politike koji su 2008. godine potpisali tadašnji predsjedavajući Vijeća ministara BiH i entitetski premijeri, dogovoreno je da se definiraju principi za izradu energetske strategije BiH nakon izrade entitetskih strategija", objašnjeno je.

U međuvremenu, malo se toga dogodilo, a stvari sa mrtve točke ponovo su pokrenute početkom prošle godine, kada su Lars Gunar Vigemark, šef Delegacije EU, i nadležni ministri za energetiku usuglasili usvajanje energetskih politika na državnom nivou, nakon što bi bile prethodno izrađene strategije za entitete.

Podsjećanja radi, upravo tu je nastao problem, s obzirom na to da u FBiH žele da sektor energetike, posebno u oblasti plina,  bude reguliran i u nadležnosti središnjih organa BiH, dok u RS žele da državna strategija predstavlja samo skup entitetskih odredaba, odnosno da ova oblast bude na nivou entiteta.

Nakon što BiH nije usvojila odredbe iz Trećeg energetskog paketa EU, EZ je uvela sankcije BiH koje se odnose na uskraćivanje sredstava za planirane projekte iz oblasti energetike.