Turski tok
Zaobilaze nas: BiH ostaje teški ovisnik o ruskom plinu
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Od Crnog mora preko Turske, Bugarske i Srbije do Mađarske, to je Turski tok, plinovod dug 2.380 kilometara, cijena - 16 milijardi eura. Srbija će tako osigurati dodatni izvor plina i smanjiti ovisnost o Rusiji i Ukrajini.
"U suvremenom svijetu, uz putne i željezničke infrastrukture, uz telekomunikacijsku i digitalnu infrastrukturu, energetika je najvažnija. I zato se velike sile tuku oko toga. I zato sam ja sretan što danas uz susret sa Erdoganom i Putinom, imam priliku da razgovaram i sa Bojkom Borisovim, jer je važno kada će Bugari da završe svoj dio, neki kažu u svibnju, neki da ćemo to moći da uradimo u rujnu", rekao je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
Sve to prolazi mimo Bosne i Hercegovine, koja ostaje teški ovisnik o ruskom plinu i u stalnom strahu od moguće redukcije. Naša zemlja nema Zakon o plinu zbog čega trpi kritike Europske energetske zajednice.
Nema ni političkog dogovora na koji bi se plinovod trebali priključiti i gdje bi taj priključak trebao biti.
U BH Gasu su rekli za N1 da bi najbolja opcija bila izgradnja Južne interkonecije i kraka plinovoda koji bi išao od Zagvozda u Hrvatskoj, preko Posušja do Novog Travnika u Bosni i Hercegovini. Dio je o plinovoda TANAP, koji bi također išao iz Azerbejdžana, preko Gruzije, Turske, Grčke do Italije, sa jednim krakom za Albaniju, Crnu Goru i Hrvatsku.
Bivši državni ministar vanjske trgovine Mirko Šarović smatra da bi najbolji izbor bio i Turski tok i Južna interkonekcija:
"I da pravi dogovor oko priključenja i na Turski tok po meni, vrlo je važno da donese određene odluke za priključenje na Južnu konekciju, odnosno na TANAP, odnosno TAP, koji ide od Azerbejdžana, preko Turske Grčke, Crne Gore i dalje prema Hrvatskoj."
Idejni projekt Južne interkonekcije trebao bi biti gotov do kraja ove godine, uvjeravaju u BH Gasu.
Dok je još neizvjesno hoće li BiH postići koncenzus o priključenju na Turski tok, Europska energetska zajednica podržala je projekt Južne interkonekcije. Glavni financer izrade idejnog prijekta je EBRD, a kompanija Plinacro još 2018. je dobila urbanističku suglasnost za izgradnju konekcije prema BiH, javlja N1.
