Zbog malih hidroelektrana BiH godišnje gubi više od četiri milijuna KM

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Uspostavljeni sustav koncesijskih naknada i podsticaja za male hidroelektrane (MHE) u Bosni i Herecgovini nema ekonomsku opravdanost i sa stanovišta društva je štetan, jer na godišnjem nivou pravi direktan društveni i financijski gubitak veći od četiri milijuna KM, zaključak je analize ekonomske opravdanosti koncesionih naknada i podsticaja za male hidroelektrane na teritoriji Bosne i Hercegovine, koju je na zahtjev Centra za životnu sredinu uradio ekonomista Damir Miljević. 

Naglašava da postojeći sustav koncesijskih naknada i poticaja za male hidroelektrane mora hitno pretrpiti značajne izmjene. 

Potrebno ga je, kaže, redefinirati kako bi se izbjegla daljnja društvena šteta koja nastaje njegovom primjenom. 

''Ukupna šteta za društvo koja će nastati daljnjom primjenom tog modela poticanja proizvodnje u male hidroelektrane u narednih deset godina, samo po osnovu poticanja sadašnjeg broja malih hidroelektrana koje su u pogonu, može se procijeniti na više od 40 milijuna KM, a ona bi bila udvostručena ukoliko bi poticaj bio odobren svima koji su podnijeli zahtjev'', istaknuo je Miljević. 

Iz Centra za životnu sredinu podsjećaju da su kroz dosadašnji rad i bavljenje problemom ubrzanog razvoja malih hidroelektrana u Bosni i Hercegovini utvrdili da, kako je priopćeno, najveću korist od malih hidroelektrana ima investitor i “da novac kojim građani plaćaju poticaje za obnovljive izvore energije putem računa za električnu energiju nije opravdan nikakvim javnim interesima”. 

''Imajući u vidu da svi potrošači električne energije u BiH plaćaju naknadu za obnovljive izvore energije kroz mjesečne račune za utrošenu električnu energiju, svrsishodnije bi bilo da se taj novac usmjeri u poticaje za smanjenje potrošnje energije i stvarne obnovljive izvore energije kao što su solarna i vjetro energija. Hidroelektrane donose mnogo više štete nego koristi, a ovom analizom želimo to još jednom dokazati, sada isključivo sa strane financijske neisplativosti'', ustvrdila je predsjednica Centra za životnu sredinu Nataša Crnković.