Zelena anarhija: Šume ima, zakona nema

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Hercegovačko-neretvanska županija, jedina u Federaciji BiH koja nema usvojen Zakon o šumama na razini županije, na usvajanje zakona koji bi zaštito šume čeka od 2009. kada je odlukom Ustavnog suda FBiH tadašnji zakon o šumama proglašen neustavnim.

Zbog njega ova županija godišnje, pretpostavlja se, gubi više od 10 milijuna KM zbog nelegalne sječe šumskog blaga.

Pročitajte još

U BiH postoji čak 12 prašuma

Jedina država u Europi

Naime, BiH je jedina država u Europi koja nema državni zakon o šumama, a da istodobno ima razvijeno drvno- šumarsko gospodarstvo. Zakon o šumama ne postoji ni na razini Federacije BiH i, iako je Prijedlog Zakona o šumama Vlada FBiH usvojila još 2017. godine, on još nije razmatran u Parlamentu.
Ovime je otvoren prostor za nelegalno iskorištavanje drvnog bogatstva, a grube procjene govore da zbog bespravne sječe Federacija gubi stotine tisuća kubika šume, odnosno, milijune KM vrijednog i nepovratno izgubljenog šumskog bogatstva.

Vlada FBiH je nakon obaranja zakona na Ustavnom sudu kao rješenje donijela Uredbu o šumama, koja je u prosincu 2011. također presudom Ustavnog suda, stavljena van snage. U međuvremenu sve su županije, osim Hercegovačko-neretvanske, donijele županijske zakone o šumama.

Nesib Mutapčija, direktor Uprave za šumarstvo u Hercegovačko neretvanskoj županiji, kaže kako je osnovni problemi zbog ne donošenja zakona jeu u razlikama vladajućih stranaka po pitanju korištenja šuma, organizacijske čuvarske službe, načina prikupljanja namjenskih sredstava i raspodjele tih sredstava.

11 godina anarhije

Prema njegovim riječima, Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva HNŽ prvo je u Federaciji pokrenulo proceduru izrade županijskog zakona o šumama. Navodi da su u Nacrtu zakona ispoštovali sve važeće europske standarde i legislative prilikom izrade. Nacrt je prošao proceduru Vlade te je Skupštine HNŽ 2012. godine obvezala Vladu da donese Prijedlog zakona, koji pak do danas nije donesen.

''Mi kako ministarstvo tada smo održali javne rasprave i zatražili očitovanja jedinica lokalne samouprave i svih zainteresiranih strana. Prilikom izrade prijedloga zakona nastojali smo da u što većoj mjeri usvojimo date primjedbe zainteresiranih strana, ali ne narušavajući koncept zakona. Ustvari one stvari koje bi na neki način kočili implementaciju ovog zakona, koje su bile u koliziji u zakonu mi na neki način mi takve primjedbe nismo usvajali. Sve smo ispoštovali , ali dogovora i dalje nema'', govori Mutapčija.

Zbog toga u ovih 11 godina kako nema zakona o šumama vlada svojevrsna anarhija. Osim što je stvoren prostor za nasilnu i bespravnu sječu, zbog nepostojanja zakona veliki problem su i sanacije požarišta, u što je potrebno uložiti velike novce. Ona se sada financiraju jednim dijelom iz namjenskih sredstava, a drugim djelom te iz sami sredstava korisnika šuma što nije dovoljno.

Prilika u EU-fondovima

Prilika za rješenje problema oko požara leži u fondovima koje nudi Europska unija, ali zbog nepostojanja županijskog zakona o šumama teško su dostupni.

No, postoje i pozitivni primjeri. Tako su Šumsko gospodarsko društvo Hercegbosanske šume Kupres te Hrvatske šume Zagreb, kroz projekt ForestEye iskoristili 651 tisuću eura, od čega su 82,6 % sredstva EU. Hercegbosanske šume su iz projekta dobile 334.400 eura.

Kroz ovaj projekt na području Hercegbosanske županije izgrađeno je 9,5 km protupožarnih putova, dvije protupožarne osmatračnice te rekonstruirana dva bunara u planinama koji će se koristiti kao spremnik vode u slučaju požara.

''Projekt ForestEye trajao je dvije godine, od 2015. - 2017. godine. Cilj projekta je bio poboljšanje kvalitete života u pograničnom području Splitsko-dalmatinske županije i Hercegbosanske županije. Aktivnosti kojima se želio postići cilj su smanjenje šteta/rizika od prirodnih katastrofa izazvanih šumskim požarima, povećanje socijalne kohezije u lokalnim zajednicama kroz zajedničke akcije i podizanje svijesti kampanjama za zaštitu i očuvanje okoliša te održivo korištenje prirodnih resursa'', kazali su za Bljesak.info iz Ureda direktora HGD Hercegbosanske šume Kupres.

Špansko selo

Opremljene su i protupožarni tim u sklopu društva ŠGD Hercegbosanske šume te je dovršena izgradnja i opremanje edu-info centra Homar u Glamoču koji koriste eko sekcije s područja Hercegbosanske županije.
Projekti poput onih koji su ostvareni u drugim županijama nedostižni su Hercegovačko-neretvanskoj jer zakona nema.

''Ako vi nemate zakona o šumama, vi nemate zakonske osnove da se bilo što radi, ni da se prave planovi, ni da se definiraju mjere zaštite i borbe protiv požara, kao ni bilo kojeg drugog projekta, bez obzira koliko on dobar bio za zajednicu'', objašnjava za Bljesak.info Mutapčija.

Zbog toga dolazi i do problema s izdavanjima certifikata za drvne proizvode kojima se potvrđuje da se šumom gospodari prema strogim ekološkim, socijalnim i ekonomskim standardima.

''Za nas je certifikat, nažalost 'špansko selo'. Ako želite ovaj certifikat, prvo morate znati tko je korisnik šuma, a mi to ne znamo, jer zakonom to nije utvrđeno. Tek ako znate tko je korisnik vi njega Zakonom možete 'prisiliti' da u potpunosti šumom upravlja na zakonski prihvatljiv, ekološki način. Tek tada možete dobiti certifikat, a mi nemamo ništa od toga.'', objašnjava za Bljesak.info Mutapčija dodajući kako je smisao bilo kojeg oblika certificiranja u osiguravanju potvrde da je nešto urađeno na propisani, zakonski način.
Bez zakona o šumama, HNŽ na proces certificiranja šuma i uvođenja standarda oko certifikacije ne može ni pomišljati.

Zakon bez dovoljno ruku

''Europa ne želi kupovati drvnu masu ako se tim šumama ne upravlja, ne gospodari, na način na koji je to ona propisala. Da bi vi dobili to vi morate dobiti certifikat koji daje EU, s tim certifikatom imaš dokaz da gospodariš šumama na ekološki prihvatljiv način i u skladu sa svim standardima EU. A mi to ne možemo ostvariti bez Zakona o šumama'', objašnjava Mutapčija.

Prijedlog zakona je nekoliko puta tijekom svih ovih godina dolazio pred Vladu i vraćao se. Nikad nije imao potrebnu većinu da se uputi u daljnju proceduru. O Prijedlogu zakona o šumama zadnji put se raspravljalo na sjednici u ožujku ove godine, a Zaključkom Vlade HNŽ Prijedlog Zakona je ponovno vraćen na dodatno usuglašavanje.

''Uprava za šumarstva, te komisija koja je radila na izgradnji ovoga zakona izvršila je i nastoji ponovno ispoštovati zaključke vlade. Nekoliko ministara dalo je primjedbe, predstavnici lokalne samouprave Jablanice i Konjic dale su primjedbe i one su sada opet unesene u Prijedlog zakona. Očekujem da će se možda tijekom ovoga mjeseca Prijedlog zakona doći na raspravu pred ministre u vladu'', govori Mutapčija.
Objašnjava, ukoliko se donese Zakon o šumama na razini Hercegovačko-neretvanske županije mjesec dana bit će dovoljno da se sve ustroji i prilagodi tom zakonu.

''Iste sekunde mi možemo pokretati postupke i ostalo sve kad zakon stupi na snagu. Ostale stvari, ove organizacijske, tu će trebati duže vremena, prilagođavanje sistematizacije novim zakonskim rješenjima i slično to će ići na vladu pa će to trajati malo duže, ali u roku od godinu dana sve bismo mogli prilagoditi zakonu i početi raditi kako treba'', kazao je za Bljesak.info Mutapčija.