400.000 mirovina neće biti uvećano

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Više od 400.000 umirovljenika u Federaciji ove godine moglo bi ostati bez redovnog i zakonom zagarantiranog usklađivanja mirovina, odnosno povećanja.

Snažni udar

Predsjednik Saveza udruženja umirovljenika u FBiH Redžo Mehić za „Avaz“ je kazao da je usklađivanje zakonska obveza, i to svake godine od 15. travnja.

Ipak, sve je izvjesnije da ove godine od povećanja neće biti ništa, jer Zakon o PIO propisuje da se usklađivanje vrši na osnovu realnog povećanja bruto društvenog proizvoda. Uzimajući u obzir da je prošla pandemijska godina obilježena snažnim udarom na ekonomiju, i realno povećanje BDP-a je izostalo. Ali Mehić navodi da postoji i drugi parametar prema kojem se vrši usklađivanje mirovina.

''Usklađivanje se vrši u visini zbira 50 posto potrošačkih cijena i 50 posto porasta realnog BDP-a u prethodnoj godini, a prema podacima Federalnog zavoda za statistiku. Kao što znamo, stopa rasta realnog BDP-a za prošlu godinu bit će ispod nule. Stoga se i dovodi u pitanje usklađivanje mirovina. Međutim, to neće biti tako, a imajući na umu da je Vlada FBiH garant isplate mirovina. Zakon nije predvidio mogućnost da se mirovine mogu ostaviti na istoj razini ili smanjit'', naglasio je Mehić.

Podsjećamo, najniža mirovina u FBiH trenutno iznosi 382,18 KM, garantirana je 478,91 KM, dok je najviša 2.174,48 KM. Dosadašnjih godina koeficijent rasta se kretao oko 2,8 posto. Da se ova praksa nastavila, najniže mirovina porasle bi za desetak maraka, a zajamčene bi se približile iznosu od 500 KM.

''Na prijedlog premijera Fadila Novalića, poduzete su mjere da se pronađe rješenje kako umirovljenici ne bi ostali bez povećanja u ovoj godini. Barem neki postotak usklađivanja mora biti. Na tome rade i Federalno ministarstvo rada i socijalne politike i Zavod MIO i očekujemo da će doći do rješenja. Uvjereni smo da je rast cijena troškova života u prošloj godini bio značajan'', pojasnio je Mehić.

Dodao je da umirovljenici najveći dio mirovine troše na osnovne životne namirnice, plaćanje komunalnih usluga i lijekove.

''Novčana pomoć- Nabavka velikih količina lijekova je posebno aktualizirana u vrijeme pandemije. Prošle godine naše susjedne zemlje umirovljenicima su isplaćivale jednokratne novčane pomoći, a kad već nisu bile u mogućnosti da povećaju mirovine'', istaknuo je Mehić.

Potrošačka košara skuplja za 200 KM

Hoće li doći do izmjene spornog člana i rasta mirovina koji zahtijeva dodatnih 60-65 milijuna maraka, ovisi o Vladi FBiH. Inače, analiza službenih podataka pokazuje kako je od 2015. u Federaciji minimalna mirovina povećana za 56 KM ili 17,17 posto, dok prosječna mirovina bilježi rast od 62 KM ili 16,94 posto. Dok je u navedenom periodu potrošačka korpa poskupjela za više od 200 KM.