Svijet nakon Covida očekuju nove ''lude dvadesete'' !?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U moru loših vijesti jedna je pozitivna. Vrijeme je da pregledamo odjeću u ormaru, svoje poslove i ušteđevinu jer slijedi nam era novih ludih 20-ih - era društvenih, industrijskih, kulturnih, umjetničkih postignuća.

"Život je sličan jazzu... najbolje je kad improvizirate", rekao je jazz kompozitor George Gershwin, a taj moto možda najbolje opisuje razdoblje nakon Prvog svjetskog rata, odnosno španjolske gripe.

Dvadesete godine prošlog stoljeća bile su era jazza, ludih zabava u stilu Fitzgeraldova "Velikog Gatsbyja", procvata gradskih klubova i kazališta poput Broadwaya ili filmske industrije u Hollywoodu. Alexandar Fleming izumio je penicilin, Charles Lindbergh preletio je Atlantik, djela su objavljivali Virginia Woolf, James Joyce, Hemingway ili Kafka. Nadrealizam u umjetnosti, Pablo Picasso, Rene Magritte.

Mnoge države svijeta već su proširile pravo glasa na žene, a zamah slobode oslikao se u modi - tako se pojavila subkultura "flappersa", žena koje su nosile kratke suknje, bob frizuru, ležerni stil te se nisu ustručavale plesati, piti alkohol, pušiti ili ići na spojeve. Bila je to desetljetna eksplozija dekadencije. Sada nam društveni i ekonomski analitičari kažu da sličnu priču možemo očekivati i nakon krize koronavirusa 2020.

Obećavajući signali

Već s približavanjem 2021. imali smo obećavajući signal - dva cjepiva koja pokazuju dobre rezultate polako razvijaju optimizam. Pandemija nikako nije gotova, ali pokretanje masovnog cijepljenja polako označava početak kraja. Visoke stope štednje i povratak ekonomskog povjerenja mogli bi se kombinirati s višemjesečnom ekonomijom potražnje i dovesti do novog izdanja ludih 20-ih. Ako se koronavirus zauvijek dovede pod kontrolu, milijuni će uskoro moći požuriti prepustiti se svim zabavama koji su im bile uskraćene. Već svakodnevno stvaramo futurističku zabavu - snimamo se, objavljujemo svoje iskustvo na društvenim mrežama i živimo virtualnu stvarnost, piše zagrebački Jutarnji list.

Društveni stručnjak i profesor s Yalea Nicholas Christakis u novoj knjizi "Apolonova strijela: Duboki i trajni utjecaj koronavirusa na način na koji živimo" predviđa da će globalna društva prirodno nastojati nadoknaditi izgubljeno vrijeme i doživjeti procvat sličan onom koji je viđen nakon pandemije španjolske gripe 1918. "Tijekom epidemije dolazi do porasta religioznosti: ljudi postaju suzdržaniji, štede novac, postaju neskloni riziku i sve to viđamo sada, baš kao i stotinama godina prije", rekao je za Guardian.

"Do 2024. godine svi će se ti, pandemijski trendovi okrenuti. Ljudi će neumorno tražiti socijalne interakcije", rekao je. A to bi prema dr. Christakisu moglo uključivati "seksualnu razuzdanost", liberalno trošenje i sve ono što je "obrnuto od religioznosti". Nakon ukidanja zaključavanja i drugih ograničenja ljudi će usmjeriti svoju potrošnju na "iskustva".

Takvo kretanje možda već nadziru, primjerice, turoperatori. TUI AG, jedan od najvećih svjetskih turoperatora, već je prodao polovicu svoji odmora dostupnih za svibanj 2021., prenosi Bloomberg. Naravno, društveni procvat neće biti moguć bez ekonomskog prosperiteta. Budući da je svako razdoblje prosperiteta rezultat promjene paradigme u globalnim poslovima, dvadesete godine prošlog stoljeća obilježila je mehanizacija proizvodnje, nakon čega je uslijedila masovna proizvodnja. Pojam ludih dvadesetih mnogi ekonomski analitičari pripisuju Americi jer su Britanija i ostatak Europe sporije izlazili iz kroničnih ekonomskih problema i političke nestabilnosti.

Nove mogućnosti

Ekonomisti s UCLA-a optimistični su u vezi s novom godinom. Oni spominju prvo početnu "tmurnu zimu s covidom" i "bujno proljeće u znaku cjepiva". Nakon toga, Sveučilište predviđa da će SAD ostvariti "snažan rast nekoliko godina". Dvadesetih godina prošlog stoljeća američko je gospodarstvo raslo za 42 posto, a BDP po stanovniku porastao je tijekom desetljeća za 25 posto. Njegov bruto nacionalni proizvod (BNP) povećao se sa 78 na 103 milijarde dolara. Nezaposlenost je pala sa 11,9 milijuna u 1921. na 3,2 milijuna u 1929.

A brz gospodarski rast mogao bi biti posljedica pojačanja potrošnje nakon konačnog ukidanja svih ograničavajućih mjera koje su bile na snazi tijekom pandemije.

Početkom prosinca 2020. godine analitičari američke investicijske banke Morgan Stanley objavili su svoju najnoviju strategiju, u kojoj predviđaju oporavak gospodarstva. Globalni strateški tim Morgan Stanleyja računa da su rizični udjeli u dobrom položaju, a zarada poduzeća vjerojatno će porasti za 25 do 30 posto, što će podržati povrat dioničara do kraja sljedeće godine. Dokazi o gospodarskom rastu pristižu iz Kine i Australije, gdje je povratak u normalu unaprijedio očekivanja. Oporavak sugerira da su ljudi, kada su počeli trošiti, brzo vratili povjerenje.

No, gospodarstvo koje će izaći iz pandemije izgledat će prilično drukčije. Želimo li predvidjeti do kojih će promjena doći u poslovanju, najlakše je pogledati što se sve dogodilo tijekom razdoblja zatvaranja. Poslovanja koja se nisu digitalno unaprijedila bila su pred kolapsom.

O budućem napretku Forbes, primjerice, piše da će više tehnologije u budućnosti značiti više društvenih mreža, više aplikacija i više digitalizacije unutar škole, društvenog, obiteljskog ili poslovnog života. Ponašanje potrošača ove se godine promijenilo jer su svoje iskustvo sve više dijelili na mrežama, zahtijevali digitalne financijske usluge te jednostavnu i brzu kupnju pritiskom gumba.

Promjenom odnosa kupaca promijenit će se i tržište. Tijekom pandemije vidjeli smo da su tehnološki divovi poput Amazona, Applea, Facebooka i Googlea postali samo snažniji. Na primjer, Elon Musk i Mark Zuckerberg sada su članovi kluba vrijednog 100 milijardi dolara jer su cijene njihovih dionica porasle za 677 i 39 posto. Jačanje tehnoloških giganata nastavit će utjecati na strukturu tržišta, pa već vidimo napore u EU ili SAD-u koji ciljaju na sprečavanje monopola velikih tvrtki.

To se događa dok su milijuni prosječnih ljudi ostali bez posla, a mnoge se obitelji trude sastaviti kraj s krajem. Kao što je Međunarodna organizacija rada (ILO) upozorila, pandemija je pogoršala nejednakost. Radnici sa stabilnim, dobro plaćenim poslovima akumulirali su znatne uštede. Cijene nekretnina porasle su diljem Europe, djelomice zato što bogataši traže atraktivnija mjesta za rad na daljinu. Drugi su patili zbog gubitka posla ili skraćivanja sati; značajna manjina gurnuta je u ekstremne financijske poteškoće.

No, pandemija je otvorila nove mogućnosti poslovanja i očekuje se da će direktori poduzeća otvoriti nove poslovne mogućnosti za neke nove fleksibilne poslove. Vjerojatno će se trend rada kod kuće nastaviti i do 2021. Bit će preteško vratiti radnike odjednom, pogotovo zbog toga što će i dalje postojati strah od pandemije. Hibridni scenarij u kojem ljudi rade nekoliko dana u uredu, a nekoliko kod kuće, kao što nudi Google, mogao bi postati novi standard. Sundar Pichai, izvršni direktor tvrtke Alphabet, Googleov roditelj, rekao je da se Googleovi zaposlenici "neće vratiti u ured do rujna 2021., a čak ni tada vjerojatno neće biti svaki dan na poslu".

Tvrtka planira provesti "fleksibilni radni tjedan" kad se ljudi počnu vraćati u njezine urede, odnosno imat će ljude koji će raditi najmanje tri dana u uredu, a ostatak na daljinu. Pichai o toj inicijativi kaže: "Nijedna tvrtka na našoj ljestvici nikada nije stvorila potpuno hibridni model radne snage - iako je nekolicina počinje testirati - pa će biti zanimljivo probati". Ovakav scenarij bio bi dobar za radnike koji će imati više izbora i moći će uspostaviti bolju ravnotežu i kvalitetu života. Pandemija je prisilila direktore tvrtki da postanu usmjereni na kupce i radnike. U krajnosti se stoga očekuje veći fokus na obitelj, odnose, ravnotežu između poslovnog i privatnog života.

Veliki utjecaj imat će bitka s klimatskim promjenama. Povećat će se potrošnja i ulaganja u čistu energiju, što pokazuju i neki politički sporazumi koji su obilježili kraj posljednjeg desetljeća, poput europskog Zelenog sporazuma ili američkog New Deala. Privatni sektor dobit će više ulaganja u nove električne mreže, obnovljive izvore energije i električne automobile. Središnji bankari, počevši od najmoćnijih - Jeromea Powella, šefa Federalnih rezervi u SAD-u - već su naglasili da će učiniti sve što je potrebno kako bi pokrenuli rast zaposlenosti i izgradili održiv rast kroz sljedeće desetljeće.

Doba prohibicije

Spominjući procvat 20-ih godina, važno je reći da nisu svi doživjeli jednako iskustvo. Primjerice, istok Europe proživljavao je eru komunizma. Također, ne smijemo zaboraviti da je procvat ludih 20-ih u SAD-u bio prožet prohibicionizmom ili visokom stopom rasizma. Neke se stvari ne mijenjaju ni nakon stotinu godina, pa smo i u 2020. vidjeli doba pogoršanih socijalnih nemira i napetih rasnih odnosa. Velik dio "pomaka" 20-ih godina 20. stoljeća dolazio je iz duha mlađih generacija tog vremena. Mladi su potaknuli slobodu izražavanja i kreativnosti.Pretpostavka je da će tu ulogu u novim dvadesetima preuzeti milenijci. Oni su postavljači tempa koji već preuzimaju diskusiju u kulturi, ekologiji ili vladi.

Također, ne smijemo zaboraviti da je procvat 20-ih završio naglih krahom burze na Wall Streetu, što je bio početak Velike depresije (29. listopada 1929.). Ali, ako nas to i očekuje nakon "ludih 2020.-ih", postoje dva pravila u životu, rekao je svojedobno jazz majstor Duke Ellington: "Broj jedan: nikad ne odustajte. Broj dva: nikad ne zaboravite pravilo broj jedan."