Gladan sitom ne vjeruje
A koliki je vaš ''Topli obrok'' ?
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Od davnina poznat kao "Topli obrok", odnosno službeno naknada poslodavca za obrok uposlenog za vrijeme radnog vremena, ovih dana prešao je 13 KM dnevno, ali samo u firmama koje prate zakonske norme, a one kažu kako "topli obrok" iznosi 1 posto prosječne plaće u FBiH. Kako je prosječna plaća prešla preko 1300 KM, onda je dnevni neoporezivi izdatak za topli obrok (od sada ćemo ga bez navodnika) 13 KM.
Obratite pozornost na ovo "neoporezivi". Naime, poslodavci mogu isplatiti i veći topli obrok, pravdajući ga inflacijom ili jednostavnom činjenicom da će dosta djelatnika morati jesti dvaput tokom radnog vremena, ali tada će za sve preko 13 KM, nakon službene Odluke o iznosu toplog obroka unutar firme, morati platiti porez. Dakle, topli obrok može biti i 20, čak i 30 KM, ali ako firma prihvati da na to plati porez.
Koliko vas poslodavac voli?
Postoje poslodavci koji već to čine, no postoje i poslodavci kojima je čak i neoporezivih 13 KM mislena imenica. Veliki broj firmi i dalje računa topli obrok po 8 KM, što je "tarifa" iz minulih vremena, kada je plaća u prosjeku Federacije bila cca. 800 KM. Čak i kada je topli obrok dio takozvane legalne uplate na račun. To nas dovodi do glavne teme ovog teksta – što danas možete dobiti za te novce?
Prije nekoliko godina, 8 KM toplog obroka bilo je sasvim dovoljno za fino jesti. Mogli ste za te novce "puknuti" dupli burek, najbolji hamburger, veliku porciju ćevapa, svaki sendvič, sve sa desertom i jogurtom, čak i sokom pride, nije prelazio 8 KM. U 8 KM "upadala" je i početna margarita ili neka skuplja, ali manja pizza, također i veliki pileći fileti, sve vrste sendviča u pizza tijestu, čak i sve vrste salata.
A danas? Sa toplim obrokom od 8KM, praktički se ''možete slikati''. Okej, pite, uključujući i burek s jogurtom, još uvijek upadaju u tu cijenu, ali ako malo jače ogladnite, pa poželite duplu porciju, tu se već opasno protežete do same granice, a s burekom sigurno idete i preko.
Koliko vas voli želudac i vi njega?
Manje – više, sve ono što je nekad moglo za 8 KM, danas može isključivo za 13 KM, što znači da regularni topli obrok (rekošmo, 1 posto prosječne plaće u Federaciji BiH) pokriva više od 90 posto jela. I ona "kašikom", odnosno veliki broj jela s dnevne ponude prilagođena su novoj cifri od 13 KM. No, nešto malo ekstravagantnija će vam ipak izmaknuti – za spomenutih 13 KM ne možete jesti miješano meso, većinu kotleta ili popularni zagrebački, bifteke da ne spominjemo, ali s kojom markom ušteđenom jedući pitu par dana prije, i to se dadne staviti u kalkulaciju.
No, sa 8 KM danas nije moguće platiti većinu jela. Pogotovo ako u to uračunamo troškove dostave na vašu radnu adresu. Dakle, ovako – iznad 8 KM danas su sva iole ozbiljnija jela, a ako se nekako hoćete "upasovati" morate se zadovoljiti malom porcijom i ne pomišljati na sok. Isto vrijedi za pizze i za salate i za sendviče, koji se, skupa s omletom već probijaju do, ali i preko magične granice od 8 KM. Već su stvari "u pet deka". Pogotovo ako postoji restrikcija po pitanju priloga, gdje ćete dobiti samo jedan ili dva uključen u cijenu.
Kako su poskupljenja u zadnje vrijeme česta, morate uračunati u izračun i činjenicu da svi restorani i ugostiteljski objekti i ne stignu otisnuti nove flajere i jelovnike, pa cijena često ne odgovara stvarnom stanju. Pogotovo ako ste se raspitali online. Vi taman sjeli, pomislite jest ćete za 8 KM, a ono jutros poskupilo na barem 8,50, a češće i više od toga.
Burek, pita...
U radu, svi znamo kako je napolju uvijek jesti skuplje nego kod kuće, ali smisao toplog obroka i jest taj da se jede napolju, u stanci od posla. I da bi se time zarotirao magični krug u kojem ćete vi dobivati topli obrok, a ugostitelji za taj novac vas nahraniti i jačati biznis.
U ovom trenutku, dok je većina jela na dnevnoj ponudi između 10 i 13 KM, samo oni koje poslodavci dovoljno poštuju mogu 'jesti kao čovjek'. Oni koji i dalje primaju 8 KM spadaju u red čarobnjaka. I onih čiji želudac svaki dan umjesto "kašikom" mora biti zadovoljen kiflama, pizzetama, sendvičima iz prodavnice ili pitom. A i to samo jednom. I jedanput.
Ili, kao i veliki broj ljudi, reći kako je najisplativije skoknuti na doner. Odnos uloženo/dobiveno tu je često najdoljmljiviji, ali ne može se ni on svaki dan. No, opet, pitanje je koliko sva navedena jela podliježu definiciji toplog obroka kakav je u startu zamišljen. Tu se prije svega mislilo na nešto čorbasto, mesno, zasitno.
A ako ste srećkovići pa vam je topli obrok dijelom i na porezno opterećenje firme u kojoj radite – vi možete čak nešto od svega i uštedjeti. I kad vam dodiju najbolji burgeri, odresci ili bifteci, kupiti i nešto odjeće ili obuće.
Ombudsman: Pad cijena hrane na policama dućana u BiH, dok ugostiteljski sektor bilježi rast zbog povećanih marži
Unatoč tvrdnjama ugostitelja i prodajnih lanaca da su cijene povećane zbog nabavki na svjetskim tržištima, institucija tvrdi da su te tvrdnje neopravdane. Prema podacima FAO-a, indeks cijena hrane opada već 20 mjeseci, sa smanjenjem s indexa 160 na trenutnih 118, rekli su za Bljesak.info iz institucije Institucije ombudsmana za zaštitu potrošača.
Njihova svrha u BiH je pratiti cijene prehrambenih proizvoda u dućanima i ugostiteljskim objektima, analizirajući njihovu dinamiku kroz redovne aktivnosti.
Analiza pokazuje da su cijene većine glavnih vrsta hrane u padu tijekom 2023., s izuzetkom šećera koji ima fluktuacije.
Cijene hrane na policama dućana u BiH općenito su u padu, uključujući ulje, brašno, sol, šećer, mlijeko i dio mesnih proizvoda. No, cijene u ugostiteljskim objektima ne prate iste trendove, već su rezultat povećanih prodajnih marži.
Prikazano je da su cijene hrane imale oscilacije i prije, a trenutni pritisak na rast cijena povezan je s medijskim pritiscima, Covid-19, ratom u Ukrajini, blokadom Sueskog kanala 2021. te Izraelsko-palestinskim konfliktom. Institucija tvrdi da su cijene umjetno povećane bez stvarne utemeljenosti na podacima.
Unatoč tvrdnjama o povećanju cijena nafte, svjetski indeksi cijena nafte i naftnih derivata pokazuju pad od lipnja 2022., vraćajući se na razinu prije početka pandemije u siječnju 2019.
Institucija ombudsmana zaključuje za Bljesak.info da stanje cijena hrane i ugostiteljskih usluga ne odražava stvarno stanje svjetskih tržišta, već je rezultat povećanja marži lokalnih distributera, zastupnika, trgovaca i ugostitelja.
