BiH među tri najsiromašnije zemlje u Europi

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Podaci Eurostata iz lipnja 2018. godine pokazuju da je u 2017. godini Irska zabilježila drugi najviši nivo BDP-a po glavi stanovnika s 84 posto kupovne moći, što je iznad prosjeka Europske unije (EU). Samo je Luksemburg iznad nje.

Bugarska je bila država članica s najnižim BDP-om po glavi stanovnika, sa 51 posto ispod prosjeka EU. Nivoi stvarne individualne potrošnje bili su homogeni, ali su i dalje pokazali značajne razlike širom Europe.

Irska je, kako je navedeno ranije, druga najbogatija zemlja članica EU, nakon koje slijede Nizozemska i Austrija s 28 posto. Države članice EFTA - Švicarska i Norveška imaju nivo BDP-a po glavi stanovnika od oko 60 i 50 posto, odnosno Island na oko 30 posto kupovne moći.

Druge države članice EU sa BDP-om po glavi stanovnika od više od 20 posto su Danska, Njemačka i Švedska, dok Belgija ima nivo BDP-a po glavi stanovnika ispod 20 posto. Finska, Velika Britanija i Francuska prikazuju nivo BDP-a po glavi stanovnika do 10 posto.

Italija, Malta i Španjolska imaju nivo BDP-a po stanovniku manji od 10 posto, dok Češka, Slovenija i Cipar između 10 i 20 posto. Zemlje članice Europske unije Rumunija i Hrvatska imaju BDP po glavi stanovnika od oko 40, a Bugarska 51 posto kupovne moći.

Srbija i Makedonija su treće najsiromašnije zemlje Europe, a kupovna moć njenih stanovnika iznosi 37 posto europskog prosjeka u 2017. godini.

Potencijalne zemlje kandidati za EU - Bosna i Hercegovina i Albanija su na pretposljednjem mjestu najsiromašnijih zemalja Europe. Na samom dnu su, prema ovim podacima, stanovnici Albanije, čija je kupovna moć 29 posto prosjeka EU, piše u podacima Eurostata.

Objavljeni podaci Eurostata se smatraju najrelevantnijim za ocjenu životnog standarda, jer se uzima u obzir GDP po glavi stanovnika s tekućim cijenama. Ovo predstavlja najnoviju analizu pariteta kupovne moći i srodnih ekonomskih indikatora po glavi stanovnika, nivo stvarne individualne potrošnje po glavi stanovnika, ali se fokusira prvenstveno na posljednju referentnu godinu.

Zemlje obuhvaćene upoređivanjem su 28 država članica EU, tri članice EFTA-e (Island, Norveška i Švicarska), pet zemalja kandidata za članstvo u EU (Crna Gora, Makedonija, Albanija, Srbija i Turska) i jedan potencijalni kandidat Bosna i Hercegovina.

U određivanju nivoa cijena ključni su kursevi , a kretanje deviznog kursa često ima veliki utjecaj na promjenu cijena. Zapravo, nekoliko glavnih promjena koje se primjećuju u periodu od 2014. do 2017. godine mogu barem djelimično objasniti fluktuacija valuta prema euru.

U 2017. godini, nacionalna valuta Islanda pokazala je najveća "uvažavanja" prema euru. Ista zemlja pokazuje najveće nivoe cijena između 2014. i 2017. Nacionalna valuta Turske pokazala je veliku depresijaciju u 2017. godini, a ista zemlja pokazuje da se najveći nivo cijena smanjuje upravo u navedenom periodu.