BiH najgora u Europi prema BDP-u po glavi stanovnika

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Bosna i Hercegovina je zajedno sa Albanijom najgora u Europi prema bruto domaćem proizvodu po glavi stanovnika, koji je prošle godine iznosio 35 posto od prosjeka Europske unije, prenose Nezavisne novine.

Ovo praktično znači da građani BiH imaju skoro tri puta manji BDP po glavi stanovnika od prosjeka EU.

Stanje u regiji

Prema podacima Eurostata za prošlu godinu, koji su izašli prije nekoliko dana, bruto domaći proizvod (BDP) po glavi stanovnika bio je najveći u Luksemburgu i to za 139 posto iznad prosjeka EU.

Iz Ureda EU zaduženog za statistiku se navodi da slijedi Irska (111 posto iznad prosjeka). Zatim su tu zemlje koje nisu u EU, a to su Norveška, koja ima veći BDP po glavi stanovnika za 73 posto od prosjeka Europske unije, Švicarska 54 posto, te Island 34 posto. Nizozemska ima 30 posto veći BDP po glavi stanovnika od prosjeka EU. Još osam zemalja ima veći BDP od prosjeka Europske unije, a to su Danska, Austrija, Belgija, Njemačka, Švedska, Finska, Malta i Francuska.

Što se tiče regije, nešto bolja od BiH i Albanije je Sjeverna Makedonija, koja prema ovim podacima ima 41 posto bruto domaćeg proizvoda po glavi stanovnika od prosjeka EU. Srbija ima 46 posto, a Crna Gora 52 posto. Hrvatska ima 76 posto BDP-a od prosjeka EU, dok je Slovenija najbolja od zemalja bivše Jugoslavije i ima 91 posto.

Zabrinjavajući podaci

Da su ovo zabrinjavajući podaci za Bosnu i Hercegovinu, kažu i ekonomisti.

"Podaci Eurostata za prošlu godinu, koji pokazuju da Bosna i Hercegovina ima tek 35% BDP-a po glavi stanovnika u odnosu na prosjek EU, svakako su zabrinjavajući. Ovi podaci jasno ukazuju na značajne ekonomske izazove s kojima se suočavamo. No, važno je napomenuti da ovakvo stanje nije nepromjenljivo. Jedan od ključnih izazova s kojima se suočavamo je nefunkcionalna vlast na razini zajedničkih organa BiH. Političke tenzije i neefikasnost institucija značajno otežavaju provođenje potrebnih reformi i privlačenje stranih investicija. Bez političke stabilnosti i koherentne politike teško je ostvariti dugoročan ekonomski napredak", ističe za Nezavisne novine Siniša Pepić, doktor ekonomske diplomatije.

On dodaje da uz prave ekonomske reforme Bosna i Hercegovina može postići znatan napredak.

"Reforme koje bi olakšale poslovanje, smanjile birokraciju i poboljšale pravnu sigurnost mogle bi privući strane investicije, koje su ključne za ubrzanje ekonomskog rasta. Dodatno, politička stabilnost igra veliku ulogu u stvaranju povoljnog poslovnog okruženja. Stabilna politička scena omogućava dugoročnija planiranja i investicije, što je neophodno za održiv ekonomski rast. Infrastrukturna ulaganja i poboljšanja u obrazovnom sustavu takođe su od suštinskog značaja. Razvoj moderne infrastrukture olakšao bi poslovanje i povećao produktivnost, dok bi bolji obrazovni sustav stvorio kvalificiraniju radnu snagu, sposobnu da odgovori na zahtjeve tržišta rada. Dakle, iako trenutna situacija nije povoljna, postoji mnogo prostora za napredak. Uz prave politike, odlučnost i prevazilaženje političkih prepreka, BiH može napraviti značajan iskorak i približiti se ekonomskoj razini razvijenih evropskih zemalja", objasnio je Pepić.

Ekonomist Saša Stevanović kaže da je niska polazna osnova dobar pokazatelj, jer imamo veće šanse za rast.

"Polazna osnova je niska. Je li to dobar ili loš podatak, zavisi od percepcije. Kada ste na posljednjem mjestu, možete da tugujete ili da imate cilj da više ne budete tu. Također, kada se upoređujemo već sa Europom, trebamo biti svjesni činjenice da je kod nas siva ekonomija 30%, u Europi niža. Možemo li očekivati nešto bolje? Možemo ako radimo bolje i drugačije. Mislim da smo radili drugačije od 2020. godine, pa trebamo vidjeti jesmo li imali brži rast nego prije 2020. godine. Ne pomaže ako imate 800 milijuna politički zarobljenih, ako imate da se dekretom iz inostranstva, potezom pera, načini šteta od 100 milijuna KM, ako u vremenu korone ne smanjujete stopu obavezne rezerve. Uglavnom, ako identificiramo šta nas udaljava od boljeg standarda i dohotka, ako se složimo da to riješimo, može biti bolje. Ako se ne identificiramo i ne složimo da nam bude bolje, onda nam neće biti bolje", naglasio je Stevanović.