BiH očekuje rast ali i inflaciju

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U BiH se u ovoj godini očekuje rast ekonomske aktivnosti od 5,8 posto, što je za čak 2,4 posto više od projekcije prije šest mjeseci, priopćeno je iz Centralne banke BiH.

Projekcija ekonomskog rasta za narednu godinu revidirana je naviše za 50 baznih poena, u odnosu na prvi krug projekcija iz ove godine, do razine od 3,9 posto.

"Dva su osnovna razloga ovako snažne korekcije projekcije ekonomske aktivnosti u ovoj godini. U odnosu na službene raspoložive podatke iz maja, u momentu izrade drugog kruga projekcija, pad ekonomske aktivnosti lani bio je revidiran naniže sa minus 4,3 posto, na minus 3,2 posto", pojašnjavaju iz Centralne banke.

U priopćenju je navedeno da je pad ekonomske aktivnosti lani uslijed pandemije virusa korona bio slabiji od inicijalno procijenjenog za 1,03 milijarde KM, te je tako i rast u ovoj godini, zbog baznog efekta, bio intenzivniji.

"Bazni efekt uslijed revizije podataka za 2020. godinu je posebno snažan u slučaju investicija. Podaci iz statistike platnog balansa Centralne banke sugeriraju da se spomenuti porast realnih investicija u prošloj godini odnosi na domaće investicije i investicije sektora vlade", ističu iz Banke.

Dalje se pojašnjava da je ostatak od oko 820 milijuna KM, za koje je revidirana naviše procjena ekonomske aktivnosti u ovoj godini, posljedica nastavka trenda snažnog oporavka u određenim pokazateljima visoke frekvencije, poput industrijske proizvodnje i izvoza robe, tijekom cijele godine.

"U najvećoj mjeri, ovaj oporavak je posljedica snažnije nego očekivane strane potražnje tokom cijele godine, koja se ogleda i u značajnim korekcijama ekonomske aktivnosti u EU naviše. Konačno, na rast ekonomske aktivnosti u ovoj godini značajno je utjecao i snažniji od očekivanog oporavka prihoda od turizma", dodaje se u projekciji Centralne banke.

U priopćenju je navedeno da se u sljedećoj godini očekuje umjereniji rast realne ekonomske aktivnosti, zbog izostanka baznog efekta.

"Projekcija iz maja korigirana je naviše prvenstveno zbog očekivanja snažnije investicijske aktivnosti, koja je uvjetovana visokom stopom ekonomskog rasta u ovoj godini, ali i otklanjanjem prepreka za snažniji ulazak stranih investitora", pojašnjavaju iz Centralne banke.

S rastom ekonomske aktivnosti, navedeno je u saopštenju, u narednoj godini očekuje se ponovno produbljivanje vanjskotrgovinskog deficita, ali sporije u odnosu na pretpandemijskio razdoblje, zbog nešto bržeg rasta izvoza, u usporedbi s rastom uvoza.

Iz Centralne banke ističu da se u projekcijskom razdoblju očekuje snažniji rast inflacije.

"Inflatorni šok, na čiju mogućnost smo ukazivali u prvom krugu projekcija u ovoj godini se materijalizirao. Iako se čini da je projektirana stopa inflacije od 1,7 posto u ovoj godini relativno niska, imajući u vidu snažan rast cijena energenata i hrane na međunarodnim tržištima, ali i cijena međunarodnog transporta robe, treba imati u vidu da je u BiH u prvom polugodištu i dalje bilježena deflacija", dodaje se.

Dalje je navedeno da se u znatnoj mjeri očekuje jačanje inflatornih pritisaka u narednoj godini, zbog ovih deflatornih pritisaka u prvoj polovini godine.

"Projekcije inflacije su konzistentne s projektiranim trendom u ekonomskoj aktivnosti, cijenama iz terminskih ugovora za energente. Međutim, usprkos trenutno prevladavajućem viđenju da su inflatorni šokovi u Europi tranzitorne prirode, i dalje postoje rizici snažnijih inflatornih šokova u BiH, posebno u srednjem roku. Rizici su naročito vezani za cijene električne energije u zemlji i efekte normalizacije monetarne politike Europske centralne banke", pojašnjavaju iz Centralne banke.